Jedno je znati koja prava imate kao radnik u EU-u. Drugo je, međutim, dobivanje spora koje ide korak dalje od tog znanja. Ovdje možete saznati kako se možete izboriti za svoja prava pred svojim poslodavcem i gdje možete dobiti podršku.
Ako poslodavac ne isplati dogovorenu plaću, uputite mu pisani dopis u kojem ga tražite da podmiri neisplaćenu plaću. Imajte na umu da za plaćanje morate odrediti rok od 2 tjedna. U tom dopisu navedite razdoblje tijekom kojega ste radili i za koje tražite plaću, iznos neisplaćene plaće te podatke o svom bankovnom računu.
Pozor: Kod zahtjeva za isplatu potraživanja iz plaće obavezno morate obratiti pozornost na „prekluzivni (zastarni) rok” koji je utvrđen vašim ugovorom o radu. Prekluzivni rok je razdoblje unutar kojega morate od poslodavca zatražiti isplatu plaće. Po isteku toga roka zahtjevi za isplatu plaće se gase, a posljedica toga je da isplatu svojih potraživanja više ne možete zahtijevati ni od poslodavca ni na sudu. Budući da prekluzivni rok može također biti reguliran kolektivnim ugovorom koji se primjenjuje na vaš radni odnos, provjerite također propise iz kolektivnog ugovora koji se tiču ove problematike.
Ako u vašem poduzeću postoji radničko vijeće, trebali biste se u vezi s nepodmirenim plaćama žaliti radničkom vijeću ili nekom drugom tijelu koje je u poduzeću nadležno za ta pitanja (npr. povjereniku radnika). Od njih možete također dobiti pomoć u vezi s vašim potraživanjem plaća.
Ako poslodavac unatoč svemu navedenom ne reagira na vaše zahtjeve za isplatu plaće u utvrđenom roku, za svoja se potraživanja možete izboriti sudski, podizanjem tužbe pred sudom za radne sporove. Ako ne govorite njemačkidovoljno dobro da biste vodili parnicu, sud će automatski pozvati tumača.
Pozor: Na sudu morate dokazati postojanje potraživanja iz plaće. Stoga svakoga dana zapisujte sate provedene na poslu. Dajte bilješke svom šefu/predradniku da ih potpiše. Ako to nije moguće, zamolite, na primjer, svog kolegu s posla za potpis. U tu svrhu možete koristiti kalendar evidencije radnog vremena koji možete preuzeti s Interneta i ispisati. Mobitelom snimite i fotografije. Što više dokaza imate, to su veći izgledi da ćete dobiti svoj novac. Ne zaboravite sačuvati pisane ugovore o radu ili drugu dokumentaciju o visini plaće, kao i primljene obračune plaća.
Ako ste dobili otkaz, u roku od 3 tjedna nakon što vam je otkaz uručen morate na sudu podići tužbu (tužba za osporavanje otkaza). Ovaj je rok valjan za sve otkaze, neovisno o tome primjenjuje li se Zakon o zaštiti od otkaza na vas.
Pozor: Ako propustite navedeni rok, posljedice su ozbiljne: otkaz istekom otkaznog roka postaje pravomoćan i protiv toga više ne možete ništa poduzeti.
Tužbu za osporavanje otkaza možete sami pokrenuti na sudu za radne sporove, odnosno ne mora vas zastupati odvjetnik. Pravno zastupanje potrebno je samo u 2. stupnju (2. instanca), tj. ako je radni sud (1. stupanj) odlučio i ako je žalba protiv presude radnog suda uložena pred regionalnim radnim sudom. Tužbom za osporavanje otkaza želite postići da sud za radne sporove utvrdi nevaljanost otkaza. Ako je tužba uspješna, otkaz je nevaljan. To znači da vaš radni odnos i dalje postoji. U tom slučaju morate ići na posao, a poslodavac vam mora isplatiti plaću.
Tužbu za osporavanje otkaza možete također podnijeti ako ne želite nastaviti radni odnos, već želite primiti otpremninu. No takav ishod ne možete iznuditi, stoga je tužba uvijek usmjerena na donošenje zaključka da je otkaz nevaljan. Tijekom postupka možete se dogovoriti s poslodavcem o isplati otpremnine (tzv. nagodba o otpremnini).
Pozor: Iskoristite što prije pomoć sindikata, odnosno drugih savjetovališta ili angažirajte odvjetnika koji se specijalizirao za radno pravo.
Tužba se može podnijeti na sudu za radne sporove, na čijem je području prebivalište poslodavca ili sjedište poduzeća ili na kojem se posao uobičajeno obavlja ili je posljednji put obavljan. O kojem se sudu za radne sporove radi, možete saznati na portalu pravosuđa Savezne Republike Njemačke i pojedinih saveznih pokrajina (popis sudova). Na sudu za radne sporove postoji služba za zaprimanje pravnih zahtjeva koja također zaprima usmene tužbe i zahtjeve. Ne zaboravite toj službi predati kopiju pisanih ugovora o radu, evidenciju o radnim satima ili drugu dokumentaciju o visini naknade za rad te zaprimljene obračune plaća.
Tijekom sudskoga postupka nastaju sudski troškovi. Njih u pravilu snosi ona strana koja je parnicu izgubila. Kod djelomično dobivene parnice troškovi se dijele razmjerno.
Pozor: Na prvostupanjskom sudu svaka strana mora sama snositi troškove odvjetnika. Iz tog razloga svoje troškove odvjetnika morate platiti i u slučaju kada dobijete spor.
Ako si ne možete priuštiti trošak odvjetnika, možete podnijeti zahtjev za (djelomično) oslobađanje od parničnih troškova. (Djelomično) oslobađanje od parničnih troškova odobrava se za sve vrste sudskih postupaka, odnosno pravnog savjetovanja, tj. ne ograničava se na postupke iz radnoga prava. Više o tome pod Česta pitanja i odgovori (FAQ).
Sindikat besplatno savjetuje radnike koji su najmanje tri mjeseca članovi sindikata te ih također zastupa na sudu.
Ako kod njemačkih upravnih tijela imate poteškoća s ostvarivanjem svojih prava kao građanin EU-a, pomoći vam može besplatna služba nacionalnih upravnih tijela SOLVIT koja postoji u svim zemljama EU-a te na Islandu, u Lihtenštajnu i Norveškoj. Pretpostavka je da u konkretnoj stvari još niste podigli tužbu na sudu te da postoji veza s pravom EU-a. SOLVIT se može uključiti online putem obrasca za kontakt koji se nalazi na internetskoj stranici SOLVIT-a.
Ako osjećate da vas poslodavac ili drugi zaposlenici u društvu zakidaju ili da s vama postupaju nepravedno, za početak se možete žaliti kod one službe u poduzeću koja je za tu problematiku zadužena (npr. povjereniku radnika). U poduzećima u kojima postoji radničko vijeće može se, u cilju potpore ili posredovanja, zatražiti pomoć člana radničkog vijeća. U zadaće radničkog vijeća spada poticanje integracije inozemnih zaposlenika, kao i provođenje nadzora zajedno s poslodavcem da se sa svim osobama koje su zaposlene u poduzeću postupa u skladu s načelima prava i pravičnosti. Nedopustiv je bilo kakav oblik zakidanja osoba zbog njihove rase ili njihova podrijetla, okolnosti iz kojih potječu ili nacionalnosti, religije ili svjetonazora.
Nadalje, svoja prava iz radnih odnosa koja uključuju
možete ostvarivati tužbom na nadležnom sudu za radne sporove.