Office for the Equal Treatment of EU Workers

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Sustav strukovnog obrazovanja u Njemačkoj ima dugu tradiciju te je osobito dobro prihvaćen u gospodarstvu. Također, značajno doprinosi tome da Njemačka ima najnižu stopu nezaposlenosti mladih u usporedbi s drugim zemljama EU-a. Ovdje se možete informirati o raznolikim mogućnostima strukovne izobrazbe za pojedinu struku ili zanimanje u Njemačkoj.

1. Oblici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Razlikuje se

  • Dualno strukovno obrazovanje (u poduzećima i strukovnim školama)
  • Školsko strukovno obrazovanje (na strukovnim akademijama, strukovnim školama ili stručnim kolegijima),
  • Obrazovanje za učenike koji polažu maturu , odnosno posebni oblici obrazovanja u gospodarstvu,
  • Studij i Dualni studij,
  • Stručno usavršavanje.

Strukovno obrazovanje ne smije se zamijeniti sa stručnim usavršavanjem koje se uz rad nudi kao popratni program na (poslovnim) akademijama, a cilj mu je prilagodba znanja i vještina u skladu s izmijenjenim zahtjevima poslovnog okruženja.

2. Dualno strukovno obrazovanje

Otprilike 70% svih završenih strukovnih obrazovanja u Njemačkoj provodi se u obliku dualnog strukovnog obrazovanja (osposobljavanje u vidu naukovanja). „Dualnost” ili dvostrukost predstavlja dvodijelni oblik obrazovanja na dvije različite obrazovne lokacije: u strukovnoj školi vježbenik (naučnik) usvaja teoretska stručna znanja, a u poslovnoj organizaciji praktična iskustva i vještine. Kombinacija obrazovanja u poduzeću i strukovnim školama jamči povezanost teorije i prakse. Upravo zbog povezanosti teorije i prakse ovaj se oblik obrazovanja smatra posebnošću njemačkog obrazovnog sustava koji je priznat i u međunarodnim okvirima.

Većina državno priznatih zanimanja s formalnom izobrazbom – trenutačno ih je oko 350 – razrađena je prema dualnom sustavu. Obrazovanje u okviru dualnog sustava ponajprije se stječe za zanimanja u obrtništvu, trgovini, industriji, uslužnim djelatnostima ili poljoprivredi. Nastava u strukovnim školama u pravilu se održava jedan do dva dana tjedno uz rad u poduzeću za strukovno osposobljavanje. Za neka se zanimanja nastava u školi održava kao blok nastava: to znači da vježbenik naizmjenično nekoliko tjedana zaredom pohađa nastavu u školi, a zatim ponovno radi u poduzeću za osposobljavanje.
Za vrijeme programa naukovanja poduzeće u kojem se provodi osposobljavanje isplaćuje naknadu.

Napomena: Kratki videji Saveznog instituta za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (BiBB) na njemačkom i engleskom jeziku pružaju uvid u strukovno obrazovanje.

3. Školsko strukovno obrazovanje

Pored dualnog strukovnog obrazovanja u Njemačkoj postoji također i školsko strukovno obrazovanje. Prema kriteriju vrednovanja, isključivo školsko obrazovanje izjednačeno je s dualnim obrazovanjem. Izbor programa školskog strukovnog obrazovanja je velik, na primjer u području zdravstva i socijalne skrbi (medicinske sestre i njegovatelji, farmaceutsko-tehnički asistenti, njegovatelji starijih osoba, socijalni radnici, odgajatelji i sl.), u području stranih jezika te tehničkih poslova i IT-a (asistent informacijske tehnologije) ili dizajna (asistent tehničkog dizajna). Školsko strukovno obrazovanje stječe se na državnim ili privatnim srednjim strukovnim školama ili poslovnim akademijama u punoj nastavnoj satnici i traje 1 do 3 godine. Privatne strukovne škole, ako je predviđeno, naplaćuju školarinu.
U pravilu se za vrijeme školskog strukovnog obrazovanja ne prima nikakva naknada. Međutim, u određenim okolnostima učenici strukovnih škola imaju prema Saveznom zakonu o poticanju obrazovanja („Bundesausbildungsförderungsgesetz”) pravo na financijsku pomoć, poznatiju kao stipendija za učenike („Schüler – BAföG”).

Savjet: Budući da uglavnom postoje fiksni rokovi za prijavu u srednje strukovne škole, trebalo bi se na vrijeme informirati u željenim školama. Detaljni pregled strukovnih škola po saveznim pokrajinama nudi baza podataka KURSNET Savezne agencije za rad.

4. Obrazovanje za učenike koji polažu maturu, odnosno posebni oblici obrazovanja u gospodarstvu

Gospodarstvo (osobito industrijska i trgovačka poduzeća te osiguranja) nudi obrazovne programe koji su posebno prilagođeni maturantima i nose naziv „posebno obrazovanje u gospodarstvu” ili „obrazovanje za učenike koji polažu maturu”.

Za ove obrazovne programe u pojedinim saveznim pokrajinama postoje različiti modeli, a odlikuje ih usmjerenost na praksu, uska povezanost s potrebama gospodarstva i visoki teoretski standardi. Programi postoje u komercijalnom sektoru, IT-u (poslovni informatičari), stranim jezicima i prometnom sektoru (kontrolori zračnog prometa). U strukovnim se školama u okviru posebnih strukovnih razreda stječu znanja iz knjigovodstva, računovodstva, marketinga, EOP-a ili stranih jezika.

Osobito za sljedeće skupine zanimanja s formalnom izobrazbom postoje specijalni programi za učenike koji polažu maturu:

  • industrijski tehnolog – stručno usmjerenje podatkovna tehnologija
  • asistent u informatici
  • informatičar
  • poslovni informatičar
  • kontrolor zračnog prometa

Tijekom strukovnog obrazovanja poslovna organizacija koja provodi osposobljavanje isplaćuje naknadu.

Savjet: Centar za informacije o stručnim zanimanjima Savezne agencije za rad nudi korisne informacije za sva zanimanja s formalnom izobrazbom. Od pomoći može biti također osobno savjetovanje za profesionalno usmjeravanje Savezne agencije za rad.

Kod svojih promišljanja o izboru mjesta za strukovnu izobrazbu budući vježbenici trebaju voditi računa o početku izobrazbe: većina programa strukovne izobrazbe započinje 1. kolovoza ili 1. rujna određene godine. Veliki broj tvrtki već početkom godine započinje s traženjem vježbenika, a upravo banke i veće poslovne organizacije objavljuju natječaje za strukovnu izobrazbu cijelu godinu prije početka osposobljavanja. Kandidati za strukovnu izobrazbu trebali bi već u predzadnjoj školskoj godini početi razmišljati o tome koje bi zanimanje za njih moglo biti najprikladnije. Pomoć u traženju i odabiru strukovnog obrazovnog programa može vam se pružiti i prilikom dana otvorenih vrata u centrima za informacije o stručnim zanimanjima u organizaciji agencija za zapošljavanje ili na edukacijskim sajmovima.

5. Stručno usavršavanje

Strukovno obrazovanje ne smije se zamijeniti sa stručnim usavršavanjem koje se uz rad nudi kao popratni program na (poslovnim) akademijama. Cilj mu je prilagodba znanja i vještina u skladu s izmijenjenim zahtjevima poslovnog okruženja.

Stručno usavršavanje može već postojeće strukovno obrazovanje produbiti ili proširiti. Stručnom usavršavanju su prethodile ranije obrazovne faze i/ili međuvremena profesionalna aktivnost. Stručno usavršavanje može biti autodidaktičko, u obliku javno dostupnih obrazovnih programa ili, ako se usavršavanje provodi unutar poduzeća, također u obliku kontinuiranog stručnog usavršavanja u poduzećima.

Kod stručnog usavršavanja razlikuje se:

  • usavršavanje (prilagodba znanja u izučenom zanimanju),
  • prekvalifikacija (profesionalno preusmjeravanje),
  • edukacijski programi za napredovanje u karijeri ili stjecanje dodatnih kvalifikacija.

Stručno usavršavanje u pravilu se provodi uz rad, dakle moguće je pohađanje stručnih edukacijskih programa uz obavljanje posla.

Usavršavanje je usmjereno na stjecanje kvalifikacija koje su već izučene za određeno zanimanje, ali ih je potrebno produbiti, prilagoditi tehničkom razvoju ili nadograditi na način da bude omogućeno napredovanje u poslu. Kvalifikacije stečene usavršavanjem najčešće se dokazuju ispitima koje provode nadležne službe (uglavnom obrtničke ili industrijske i trgovinske komore).

Primjer za profesionalno usavršavanje s mogućnošću napretka su tečajevi koje pohađaju stručni zaposlenici i koji završavaju majstorskim ispitom , tečajevi za pripremu ispita s kvalifikacijom poslovnog administratora ili programi obuke koji pripremaju polaznike za ispit u skladu s Pravilnikom o procjeni primjerenosti osposobljavatelja (Ausbilder-Eignungsverordnung „AEVO”).

Pod pojmom prekvalifikacija podrazumijeva se obrazovanje, odnosno osposobljavanje za poslove koji se razlikuju od prethodno obavljanog ili izučenog zanimanja. Zbog znanja i iskustva stečenih u ranije obavljanim poslovima često je moguće kraće trajanje programa prekvalifikacije za novo zanimanje u usporedbi s početnikom. Doduše, u određenim okolnostima, u programima za prekvalifikaciju može sudjelovati i netko bez prethodnog strukovnog obrazovanja, ali tada se radi o obrazovnom programu.

Prekvalifikacija predstavlja mogućnost osposobljavanja za novu vrstu poslova ako staro zanimanje više nije moguće obavljati, primjerice zbog zdravstvenih razloga. Ili ako zbog stalnih strukturnih promjena na tržištu rada dođe do promjene potreba za stručnom radnom snagom, a time i do dodatnih zahtjeva za edukacijom radnika (na primjer kao rezultat digitalizacije).

Uz pomoć programa prekvalifikacija može se provesti profesionalno preusmjeravanje i izučiti novo zanimanje.
Prekvalifikacija završava ispitom pred nadležnom komorom (industrijska i trgovinska komora, obrtnička komora i dr.) i dovodi npr. do priznatih stručnih kvalifikacija od strane industrijske i trgovačke komore („IHK”) ili potvrde o naukovanju („Gesellenbrief”).
Trajanje prekvalifikacije ovisi o stvarnom trajanju obrazovnog programa za dotično zanimanje. Obrazovanje za poslove ekonomske struke najčešće traje 3 godine (trajanje prekvalifikacije najmanje 21 mjesec), a za tehnička zanimanja 3,5 godine (do 28 mjeseci za prekvalifikaciju).

U Njemačkoj programe prekvalifikacije često financira država, najčešće regionalni centri za zapošljavanje („Jobcenter”) i Savezna agencija za rad, u nekim slučajevima i Oružane snage Njemačke („Bundeswehr”) ili se financiraju u okviru davanja za rehabilitaciju ("Reha-Leistung") (zakonsko osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, Njemačko mirovinsko osiguranje, ostala osiguranja i dr.).

Česta pitanja i odgovori (FAQ) – Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Za financiranje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja postoje raznovrsne i pojedinačne usluge financiranja. Nadležna agencija za zapošljavanje ili u konkretnom slučaju centar za zapošljavanje (Jobcenter) odlučuju o tome je li financiranje strukovnog osposobljavanja pravi instrument za integraciju odraslih na tržištu rada te jesu li pritom ispunjene zakonske pretpostavke. Informacije nudi Savezna agencija za rad na svojim internetskim stranicama. Ovdje ćete također pronaći link za Informativni dokument 6 u kojem možete saznati koji su preduvjeti za financiranje programa osposobljavanja i usavršavanja.

U dualnom i školskom strukovnom obrazovanju s punom nastavnom satnicom stječe se stručna kvalifikacija koja omogućuje obavljanje određenog zanimanja.
Dualni sustav strukovnog obrazovanja u Njemačkoj ima dugu tradiciju te je osobito dobro prihvaćen u gospodarstvu. Također, značajno doprinosi tome da Njemačka ima najnižu stopu nezaposlenosti mladih u usporedbi s drugim zemljama EU-a. Jedinstveni obrazovni standard na području cijele Njemačke i kvalifikacije priznate od strane države djeluju kao oznaka kvalitete u koju se poslodavci mogu pouzdati pri zapošljavanju novih radnika. Široka primjena zanimanja osigurava mobilnost osposobljenih radnika koji u pravilu brže pronalaze novo radno mjesto. Na taj način kvalificirani radnici imaju manji rizik da ostanu bez posla i često ostvaruju veće prihode od priučenog pomoćnog osoblja. Osim toga, dualni sustav strukovnog obrazovanja nudi izvrsne mogućnosti usavršavanja i napredovanja u karijeri, npr. do majstora obrtnika, nadzornika u industriji ili poslovnog administratora. Dualno obrazovanje time tvori temelj za cjeloživotno učenje i dobre mogućnosti zapošljavanja i napretka u karijeri.

U nekim programima školskog strukovnog obrazovanja vježbenici primaju naknadu tijekom osposobljavanja. To je na primjer slučaj kod programa osposobljavanja za medicinske sestre i njegovatelje.

Međutim, često vježbenici ne primaju nikakvu naknadu za vrijeme školskog strukovnog obrazovanja. Financijsku pomoć u tom slučaju nude uredi za potporu u obrazovanju: U ovim se uredima može provjeriti imate li kao budući vježbenik pravo na primanje financijske pomoći tijekom školovanja prema Saveznom zakonu o poticanju obrazovanja ("Bundesausbildungsförderungsgesetz") – poznatije kao Schüler-BAföG (stipendija za učenike).
Uredi za potporu u obrazovanju mogu se pronaći u nadležnoj gradskoj i okružnoj upravi.

Svaki vježbenik ima pravo na "primjerenu naknadu". Iznos naknade koja se plaća za rad u poduzeću tijekom naukovanja ovisi o pojedinom sektoru, vrsti zanimanja s formalnom izobrazbom i samoj organizaciji u kojoj se provodi osposobljavanje. Prosječni iznos mjesečne naknade varira između 250 i 950 eura. Ako je poslodavac sklopio sa sindikatom kolektivni ugovor, tada je iznos plaće fiksno propisan.

Pod određenim uvjetima vježbenici mogu dodatno primati i financijsku pomoć agencije za zapošljavanje, takozvanu naknadu za strukovno obrazovanje (Berufsausbildungshilfe "BAB").

Pozor: Ovo pravo koje vam pripada kao radniku na području EU-a, nije u svim točkama uzeto u obzir u njemačkom zakonu (čl. 59. Knjige III. Socijalnog zakonika "SGB III"). Stoga morate računati na mogućnost odbijanja zahtjeva ako ne živite u Njemačkoj najmanje pet godina (pravo stalnog boravka). Na takvu odluku možete se žaliti. Zatražite pravni savjet. Uz pomoć našeg pretraživanja savjetovališta možete pronaći savjetovalište u svojoj blizini.

Sljedećih 10 zanimanja s formalnom izobrazbom trenutačno su najtraženija među učenicama:

  • uredski komercijalist,
  • medicinski stručni radnik,
  • prodavač,
  • komercijalist u maloprodaji,
  • stručni suradnik dentalne medicine,
  • industrijski komercijalist,
  • frizer,
  • hotelijer,
  • specijalizirani prodavač u proizvodnji tradicionalne hrane,
  • bankar.

Sljedećih 10 zanimanja su najpopularnija među učenicima:

  • mehatroničar vozila,
  • elektroničar,
  • komercijalist u maloprodaji,
  • industrijski mehaničar,
  • mehaničar postrojenja za sanitarnu tehniku, grijanje i klimatizaciju,
  • prodavač,
  • stručni informatičar,
  • stručni suradnik za skladišnu logistiku,
  • komercijalist u veleprodaji i vanjskoj trgovini,
  • uredski komercijalist.

U najtraženijim zanimanjima često je teško pronaći odgovarajuće mjesto za naukovanje. Stoga se ne bi trebalo unaprijed fokusirati na samo jedno zanimanje, već se informirati o različitim profesijama. Mladi bi ljudi trebali pokušati ispitati vlastite sposobnosti i sklonosti i nakon toga odabrati odgovarajuće zanimanje s formalnom izobrazbom. Pored TOP 10 zanimanja postoji široka paleta ostalih zanimljivih zanimanja u najrazličitijim sektorima. Detaljnije informacije o profilu zanimanja i prethodno stečenom stupnju obrazovanja koje se traži pronaći ćete na internetskim stranicama Saveznog instituta za strukovnu izobrazbu ili Savezne agencije za rad. Savezna agencija za rad nudi usluge savjetovanja za mlade koje bi im trebale pomoći u odabiru pravog zanimanja (savjetovanje za profesionalno usmjeravanje). U Centru za informacije o stručnim zanimanjima Savezne agencije za rad moguće je na licu mjesta dobiti informacije o svim mogućnostima obrazovanja i studiranja.

Kod traženja prikladnog mjesta za naukovanje na raspolaganju su vam konzultacije za profesionalno usmjeravanje i podrška agencija za zapošljavanje. Pored usluga osobnog savjetovanja i posredovanja u pronalaženju mjesta naukovanja mladim je ljudima na raspolaganju također široka ponuda za samostalno pretraživanje mogućnosti naukovanja. Putem burze poslova mogu se samostalno pretraživati slobodna radna mjesta za naukovanje. Mogućnosti strukovnog obrazovanja za područje cijele Njemačke mogu se pronaći putem internetske stranice Kursnet. Pomoć u odabiru strukovnog obrazovnog programa nude dani otvorenih vrata u informativnim centrima za profesionalno usmjeravanje agencija za zapošljavanje ili edukacijski sajmovi.

Pored Savezne agencije za rad, također i internetske burze poslova obrtničkih komora te industrijskih i trgovinskih komora nude pomoć u traženju mjesta za naukovanje.

Komore (npr. industrijske i trgovinske komore, obrtničke komore, poljoprivredne komore) mogu također osigurati podršku. Kako bi se tražitelji naukovanja povezali s odgovarajućim poduzećima, "savjetnici po mjeri" i "timovi za dobrodošlicu" osiguravaju u komorama podršku malim i srednjim poduzećima u dodjeli mjesta za naukovanje mladim ljudima iz zemlje i inozemstva.

Sveobuhvatne informacije dostupne su također na stranici "Du und Deine Ausbildung = praktisch unschlagbar (Ti i tvoje obrazovanje = zajamčen uspjeh)".

Dualno obrazovanje propisano je na temelju Zakona o strukovnom obrazovanju (Berufsbildungsgesezt "BBiG") kao i pojedinih pravilnika o obrazovanju za odgovarajuća zanimanja. Time su utvrđeni okvirni uvjeti za obrazovanje, kao na primjer prava i dužnosti vježbenika (naučnik ili "Azubi") te sadržaji obrazovnih programa.

Na koji se način obrazovanje definira u konkretnom slučaju, utvrđeno je ugovorom o obrazovanju. Nadležne službe (npr. industrijska i trgovinska komora ("IHK") ili obrtnička komora ("HWK") nadgledaju provođenje obrazovanja i organiziraju ispite.

Preduvjeti: Formalno gledajući, za dualno strukovno obrazovanje nije propisan nikakav prethodno stečeni stupanj obrazovanja. Prema njemačkom Zakonu o strukovnom obrazovanju načelno svatko može završiti dualno obrazovanje, bez obzira na spol, starosnu dob ili stečene formalne kvalifikacije. U praksi, međutim, veliki broj poduzeća utvrđuje minimalne zahtjeve koje kandidati trebaju ispunjavati, primjerice završetak određene škole ili dobre ocjene iz pojedinih predmeta.

Trajanje: Ovisno o pojedinom zanimanju s formalnom izobrazbom, dualno obrazovanje traje između 2 i 3,5 godine. Prethodno završeno školovanje i napredak tijekom obrazovanja mogu utjecati na skraćivanje ili produljenje strukovnog obrazovanja.

Strukovno obrazovanje u poduzeću: Vježbenik u poduzeću uobičajeno radi tri do četiri dana tjedno i tu izučava svoje praktične, odnosno zanatske vještine. Za svako se zanimanje u okvirnom obrazovnom planu određuju sadržaji koje treba usvojiti.

Obrazovanje u strukovnoj školi: Pored angažmana u poduzeću za strukovno osposobljavanje, vježbenici također pohađaju strukovnu školu 8 do 12 nastavnih sati tjedno. Nastavni planovi variraju ovisno o zanimanju za koje se osposobljava i saveznoj pokrajini u kojoj se stječe dualno obrazovanje. Nastava je podijeljena na stručno-teoretske sadržaje koji su posebno prilagođeni određenom zanimanju te na opće sadržaje. U općem dijelu nastavni plan primjerice uključuje njemački jezik, politiku, vjeronauk i tjelesni odgoj.

Završetak dualnog obrazovanja: Tijekom dualnog obrazovanja u pravilu se održavaju dva važna ispita koje vježbenik mora položiti: međuispit koji se polaže u sredini ciklusa obrazovanja i služi kao pokazatelj da je vježbenik ostvario napredak i usvojio dotadašnje sadržaje te završni ispit čijim polaganjem (u obrtništvu je to ispit o naukovanju) završava strukovno obrazovanje.

Međutim, sam završetak strukovnog obrazovanja i diploma u džepu ne mora značiti kraj. U brojnim područjima djelatnosti može se nastaviti s usavršavanjem, na primjer u obrtništvu se može steći certifikat majstora. Osim toga, postoje razne druge mogućnosti za nastavak obrazovanja, npr. usavršavanje, dodatno obrazovanje ili poslijediplomski studij.

Preduvjeti: Za upis u strukovne škole najčešće je potreban završeni srednji stupanj školovanja (završena realna škola). Za neke skupine zanimanja prihvaća se i završena niža srednja škola (Hauptschulabschluss). Pojedina strukovna obrazovanja imaju preduvjet prethodno obavljene prakse. Neke škole dodatno provode i provjeru sposobnosti.

Trajanje: Školsko strukovno obrazovanje u pravilu traje jednu do tri godine.

Stručna praksa: Važan sastavni dio školskog strukovnog obrazovanja je stručna praksa u poduzeću koja se obavlja određenim danima u tjednu ili u neprekinutom nizu tijekom duljeg razdoblja.
Pritom se teoretski dio nadopunjuje kroz tri ili više praksi u različitim poslovnim organizacijama. Prvenstveno u sektoru zdravstva škole za potrebe obavljanja praksi surađuju s određenim ustanovama ili su čak direktno priključene bolnicama. Cilj je pritom da teoretsko znanje bude provedeno u praksi.

Završetak školskog strukovnog obrazovanja: Pohađanjem strukovne škole u trajanju od jedne do dvije godine stječe se "osnovno strukovno obrazovanje". Ako strukovni program traje dvije do tri godine, na kraju se stječe kvalifikacija "strukovne izobrazbe". Učenici koji završavaju školsko strukovno obrazovanje u pravilu stječu priznati stupanj obrazovanja (npr. državno certificirani asistent za informatiku, državno certificirani ekonomist ili državno certificirani socijalni radnik).
Ovisno o strukovnoj školi i saveznoj pokrajini tijekom školskog strukovnog obrazovanja može se naknadno završiti srednji stupanj školovanja (završetak realne škole) ili čak polagati ispit zrelosti za upis na visoku strukovnu školu (strukovna matura).

U Njemačkoj je moguće u bilo kojem trenutku upisati se u program strukovnog obrazovanja neovisno o starosnoj dobi, spolu i nacionalnosti. Preduvjet za to je pronalazak poslovne organizacije u kojoj će se provoditi strukovno osposobljavanje. Kod odabira prikladnog zanimanja s formalnom izobrazbom i poslovne organizacije za strukovno osposobljavanje pomoć mogu pružiti agencije za zapošljavanje ili komore (npr. industrijske i trgovinske komore, obrtničke komore, poljoprivredne komore).

Ako su ispunjeni određeni preduvjeti, stručne kvalifikacije mogu se također steći u okviru programa usavršavanja ili prekvalifikacije koji, ovisno o zanimanju, traju između 1,5 mjeseca i 3,5 godine i mogu se financirati iz javno dostupnih sredstava Savezne agencije za rad, odnosno centara za zapošljavanje (Jobcenter) ili ustanova za rehabilitaciju. Opravdani razlozi za financiranje mogu biti primjerice nedostatak određenih zanimanja na tržištu rada za kojima postoji potražnja ili profesionalno preusmjeravanje zbog zdravstvenih razloga. Dodatne informacije pronaći ćete ovdje.

Detaljne informacije o obrazovnom sustavu u Njemačkoj te osobito o općem i strukovnom obrazovanju za odrasle osobe možete pronaći na internetskoj stranici europske informacijske mreže za obrazovanje Eurydice.

Further Information