Office for the Equal Treatment of EU Workers

Jednako postupanje s radnicima iz EU-a

1. Što je sloboda kretanja radnika?

Sloboda kretanja radnika spada u temeljne slobode EU-a.
Njome je građanima iz 28 zemalja EU-a, kao i onima iz Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, omogućeno zapošljavanje u jednoj od tih zemalja bez radne dozvole.

Sloboda kretanja radnika također se primjenjuje i na članove obitelji građana navedenih zemalja, čak i ako ti članovi obitelji dolaze iz trećih zemalja.

U okviru slobode kretanja radnika imate pravo:

  • tražiti posao u nekoj drugoj zemlji,
  • raditi u toj zemlji bez radne dozvole,
  • stanovati u toj zemlji u navedenu svrhu,
  • ostati u toj zemlji i po okončanju radnoga odnosa,
  • da se s vama s obzirom na mogućnosti zaposlenja, obrazovanja i stručnog usavršavanja, pristupanje sindikatima, dostupnost stanovanja te na sve druge socijalne i porezne olakšice i uvjete rada postupa jednako kao i s državljanima zemlje domaćina.

2. Jednako postupanje

Građani EU-a koji rade u nekoj od drugih zemalja EU-a (zemlja domaćin) te članovi njihovih obitelji imaju pravo da se s njima postupa kao i s državljanima zemlje domaćina.

To za tražitelje posla konkretno znači sljedeće:

Imate pravo na onu istu podršku javne službe za zapošljavanje kao i državljani zemlje domaćina. Doduše, postoje ograničenja kod davanja za pokrivanje osnovnih životnih potreba.

Pozor: Ako se natječete za neko radno mjesto, poslodavac vas zbog činjenice da je vaše mjesto stalnog boravka u nekoj drugoj državi članici ne smije zakidati u odnosu na druge kandidate.

Pozor: U pravilu poslodavci od kandidata iz drugih zemalja članica EU-a smiju zahtijevati poznavanje njemačkog jezika. Ipak, ti zahtjevi koji se tiču poznavanja jezika moraju biti primjereni te nužni za dotično radno mjesto. Poznavanje njemačkog jezika naročito ne smije poslužiti kao izlika za diskriminaciju građana EU-a prilikom natječajnoga postupka ili za njihovo isključivanje iz tog postupka. U određenim slučajevima te kod određenih radnih mjesta može biti opravdano zahtijevati vrlo dobro znanje jezika. No nije dopušteno od kandidata zahtijevati da budu "izvorni govornici".

Za radnike vrijedi sljedeće: od svog prvog radnog dana imate pravo na:

Također i na radnome mjestu s vama moraju postupati jednako kao s vašim kolegicama i kolegama koji su državljani zemlje domaćina. Ovo se naročito odnosi na:

  • naknadu za rad, otkaz ugovora o radu te ostale uvjete zapošljavanja i uvjete rada,
  • zdravlje i sigurnost na radnome mjestu,
  • pravo na članstvo u sindikatu, na biranje sindikalnog upravnog odbora ili pravo da sami budete birani na neku od pozicija u upravnom vijeću sindikata.

Ako idete živjeti ili raditi u neku drugu zemlju EU-a, zbog toga ne biste smjeli biti u nepovoljnijem položaju. Ovo se također odnosi i na vašu socijalnu sigurnost. Iz tog razloga postoje europski propisi kojima se štite vaša prava na socijalno osiguranje. Ti propisi vrijede u 28 zemalja EU-a kao i na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj.

Ta pravila počivaju na četiri načela:

  • Uvijek podliježete sustavu socijalne sigurnosti samo jedne zemlje. To također znači da samo u toj zemlji plaćate doprinose za socijalno osiguranje.
  • Imate ista prava i obveze kao i državljani ove zemlje.
  • Vremenska razdoblja osiguranja, zaposlenja i boravaka koja ste navršili u drugim zemljama uzet će se obzir prilikom uvažavanja vaših prava u sustavu socijalnog osiguranja.
  • Ako u nekoj zemlji imate pravo na novčana davanja, primat ćete ih i onda ako ne živite u toj zemlji.

Za ta se prava možete izboriti na sudu.

Česta pitanja i odgovori (FAQ) – Jednako postupanje s radnicima iz EU-a

O dvama faktorima ovisi koja je zemlja nadležna za vašu socijalnu sigurnost:

  • o vašoj situaciji koja se tiče rada (zaposleni ste ili samozaposleni),
  • o zemlji vašeg stalnog boravka (ali ne ovisi o vašem državljanstvu).

Ne možete birati koja će zemlja za vas biti nadležna.

Načelno podliježete sustavu socijalne sigurnosti one zemlje u kojoj radite. Dakle, ako dobijete novi posao u Njemačkoj, Njemačka je za vas nadležna.

Pozor: Kod pograničnih radnika i upućenih radnika na rd u inozemstvo te osoba koje rade u više od jedne zemlje treba voditi računa o specifičnostima.

Više informacija o tome možete naći u smjernicama Europske komisije. Na sljedećem linku smjernice možete preuzeti na jeziku koji vam odgovara. Da biste to učinili, kliknite u donjem dijelu internetske stranice na odgovarajući jezik.

Pozor: Sustavi socijalne sigurnosti razlikuju se od zemlje do zemlje. Informirajte se o tome koja prava i dužnosti vrijede u zemlji koja je za vas nadležna. Ovdje vam dajemo pregled koji se odnosi na sustav socijalne sigurnosti i socijalna davanja u Njemačkoj.

Pregled sustava socijalne sigurnosti u drugim zemljama donosimo ovdje.
Pregled je strukturiran kroz 12 poglavlja (tabela): financiranje, davanja u naravi u slučaju bolesti, novčana davanja u slučaju bolesti, majčinstvo/očinstvo, invalidnost, starost, nadživjele osobe, nezgode na radu i profesionalna oboljenja, obiteljska davanja, nezaposlenost, minimalna socijalna zaštita i dugotrajna skrb.

Zaposlenje u javnoj upravi (javnoj službi) načelno je također otvoreno građanima EU-a kao i državljanima trećih zemalja. Osim toga, kao građanin EU-a, u Njemačkoj možete postati i državni službenik. To je izričito regulirano u čl. 7. Saveznog zakona o državnim službenicima (Bundesbeamtengesetz "BBG"). Međutim, pristup javnoj službi smije, na osnovi europskih pravnih propisa koji se tiču obnašanja zadaća u ključnom području vrhovne vlasti, ostati rezerviran za vlastite državljane (ekstreman primjer: dužnost predsjednika Savezne Republike Njemačke). Ipak, pretežit dio djelatnosti javnih službi u Njemačkoj ne spada u uska ključna područja vrhovne vlasti.

Jednak pravni položaj također vrijedi i za članove vaše obitelji. Članovi obitelji građana EU-a također imaju ravnopravan pristup tržištu rada (čl. 23. Direktive 2004/38/EZ). Tim je pristupom također obuhvaćena i mogućnost zaposlenja u javnoj službi kao namještenik ili državni službenik.

Savjet: Ako se zanimate za radno mjesto u javnoj upravi, ne ustručavajte se poslati zamolbu. Vlada Savezne Republike Njemačke je povećanje udjela ljudi migrantskog podrijetla u javnim službama Savezne Republike postavila kao cilj.

Radnik je ona osoba koja

  • tijekom određenoga vremena
  • za drugoga
  • prema njegovim uputama
  • obavlja poslove
  • za koje zauzvrat dobiva plaću.

O pojedinačnom će slučaju ovisiti jesu li ti kriteriji ispunjeni. Ne postoje minimalni zahtjevi u pogledu opsega rada ili plaće za rad. Osobe koje rade skraćeno radno vrijeme ili one s niskim prihodima također mogu biti radnici.

Samozaposlene osobe nisu radnici te se stoga na njih ne primjenjuje sloboda kretanja radnika. Ako je sjedište njihova poduzeća u nekoj drugoj zemlji, njihovo pravo na rad ovdje proizlazi iz slobode pružanja usluga odnosno, ako je sjedište njihovog poslovanja u Njemačkoj, iz slobode poslovnog nastana.

Studenti nisu radnici. No, mogu se smatrati radnicima ako rade uz studiranje.

Sloboda kretanja radnika spada u temeljne slobode EU-a.
Njome je građanima iz 28 zemalja EU-a, kao i onima iz Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, omogućeno zapošljavanje u jednoj od tih zemalja bez radne dozvole.

Sloboda kretanja radnika također se odnosi na članove obitelji građana navedenih zemalja, čak i ako ti članovi obitelji dolaze iz trećih zemalja.

U okviru slobode kretanja radnika imate pravo:

  • tražiti posao u nekoj drugoj zemlji,
  • raditi u toj zemlji bez radne dozvole,
  • stanovati u toj zemlji u navedenu svrhu,
  • ostati u toj zemlji i po okončanju radnoga odnosa,
  • da se s vama s obzirom na mogućnosti zaposlenja, obrazovanja i stručnog usavršavanja, pristupanje sindikatima, dostupnost stanovanja te na sve druge socijalne i porezne olakšice i uvjete rada postupa jednako kao i s državljanima te zemlje domaćina.

Kod traženja zaposlenja imate pravo na jednaku podršku javnih službi za zapošljavanje kao što je imaju državljani zemlje domaćina. Doduše, postoje ograničenja kod davanja za pokrivanje osnovnih životnih potreba.

Na radnome mjestu s vama moraju postupati jednako kao s vašim kolegicama i kolegama koji su državljani zemlje domaćina. Ovo se naročito odnosi na:

  • naknadu za rad, otkaz ugovora o radu te na ostale uvjete zapošljavanja i rada,
  • zdravlje i sigurnost na radnom mjestu,
  • pravo na članstvo u sindikatu, na biranje sindikalnog upravnog odbora ili pravo da sami budete birani na neku od pozicija u upravnom vijeću nekoga sindikata.

Ako radite u nekoj drugoj državi EU-a, s vama i s vašom obitelji se mora postupati kao i s vašim kolegicama i kolegama koji su državljani te zemlje. Načelom jednakog postupanja zabranjena je ne samo otvorena diskriminacija, već su zabranjene i sve odredbe uslijed kojih biste vi indirektno bili dovedeni u nepovoljan položaj. Primjerice, ako se u slučaju nekoga radnog mjesta postavljaju zahtjevi kojima stranci u pravilu teže mogu udovoljiti nego Nijemci, a takvi zahtjevi nisu nužni za taj posao. Za svoje se pravo da se s vama postupa jednako možete izboriti na sudu.

Građani Unije na koje se primjenjuje njemačko zakonodavstvo iz područja socijalnog osiguranja imaju jednaka prava i dužnosti kao i Nijemci. S njima se zbog njihova državljanstva ne smije postupati lošije. Ako pravo na neko davanje ovisi o okončanju određenoga razdoblja osiguranja, kao što je to slučaj kod obaveznog njemačkog mirovinskog osiguranja, te pretpostavke moraju ispuniti i građani Unije. Ako razdoblja osiguranja u Njemačkoj nisu dostatna za priznavanje prava, u obzir će se uzeti također i ona razdoblja osiguranja koja su navršena u drugim zemljama EU-a, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj. Na taj se način osigurava da se zaštita na temelju osiguranja ne izgubi ili da ne propadne razdoblje osiguranja ako građani Unije odluče raditi u nekoj drugoj zemlji.