Članstvo u sindikatu i primjena kolektivnog ugovora na vaš radni odnos donose vam brojne prednosti. Radnička vijeća u poduzećima također ispunjavaju važne funkcije u zaštiti vaših prava.
1. Članstvo u sindikatu
Sindikati predstavljaju solidarne zajednice koje se zalažu za radnička prava. Na političkoj razini sindikati traže pravedne uvjete rada i pravedna primanja te zaštitu osoba koje se nalaze u lošijem položaju.
Kao građanin EU-a možete jednako kao i njemački državljani učlaniti se u sindikat u Njemačkoj i ostvarivati sindikalna prava. Ova prava obuhvaćaju pristup upravi i rukovodstvu sindikata te aktivno i pasivno biračko pravo.
Članstvom u sindikatu ostvarujete brojne prednosti, osobito po pitanju pravne zaštite.
Članovi sindikata imaju pravo na besplatno pravno savjetovanje i zastupanje kod pitanja u vezi
- s radnim pravom (plaća, godišnji odmor, otkaz i sl.),
- sa zdravstvenim osiguranjem, osiguranjem u slučaju dugotrajne bolesti ili nemoći, mirovinskim osiguranjem (bolest, nesreća na radu, nesreća na putu do radnog mjesta),
- s ostalim temama iz socijalnog prava i upravnog prava.
Pozor: Kako biste mogli iskoristiti ponudu besplatnog pravnog savjetovanja ili zastupanja, morate biti član dotičnog sindikata najmanje 3 mjeseca i uplaćivati članarinu.
2. Članarina
Mjesečna članarina u pravilu iznosi 1% prosječnog mjesečnog bruto dohotka. Studenti, umirovljenici i tražitelji zaposlenja plaćaju niže iznose članarina koje se, ovisno o sindikatu, različito obračunavaju.
Osim jamstva pravne zaštite, postoje također i brojne druge prednosti članstva u sindikatu. Više o tome pod Česta pitanja i odgovori (FAQ).
Članstvom u sindikatu dodatno se jača vaša uključenost u samom poduzeću. Kada ste član sindikata, pomažete stvaranju pravednijih uvjeta rada u sektoru u kojem ste zaposleni.
Savez njemačkih sindikata („DBG”) ima 8 različitih sindikata koji su članovi saveza. Ako ne znate koji je sindikat nadležan za vas, možete također putem DGB-a pristupiti određenom sindikatu.
3. Kolektivni ugovori
Kolektivni ugovori sadržavaju značajna prava na koja se kao radnik možete pozvati u odnosu prema svom poslodavcu. U sadržajnom pogledu to se prije svega odnosi na pravo na plaću ili dodatak za prekovremeni rad ili za rad neradnim danima i blagdanima. Kolektivnim su ugovorom također često utvrđena i neka druga materijalna prava, npr. pravo na otpremninu, božićnicu, regres za godišnji odmor i dr.
Kolektivni ugovor može se primjenjivati na vaš ugovor o radu na sljedeći način:
- Kolektivni ugovor primjenjivat će se na vas ako ste član sindikata koji je zaključio kolektivni ugovor, a vaš je poslodavac obvezan takvim kolektivnim ugovorom. Poslodavac je (ob)vezan kolektivnim ugovorom ako je član sindikata ili ako je sam sklopio kolektivni ugovor sa sindikatom.
- Kolektivni ugovor primjenjivat će se na vas i u slučaju kada ste u svom ugovoru o radu dogovorili s poslodavcem da će se određeni kolektivni ugovor primjenjivati na vaš radni odnos. U tom slučaju nije važno jeste li učlanjeni u sindikat kao ni to je li vaš poslodavac član udruge poslodavaca.
- Kolektivni ugovor će se primjenjivati na vas i ako ga je Savezno ministarstvo za rad i socijalna pitanja proglasilo opće obvezujućim. Ni u ovom slučaju nije važno jeste li član sindikata niti je li vaš poslodavac član neke udruge poslodavaca. Sve kolektivne ugovore koji su proglašeni kao opće obvezujući možete pronaći ovdje.
Pozor: Kolektivni ugovori primjenjuju se i onda ako vi ili vaš poslodavac nemate saznanja o tome. Prava iz kolektivnih ugovora zastarijevaju nakon određenog vremena ili se ukidaju zbog prekluzivnih rokova. Stoga je važno da se točno raspitate jesu li i koji su kolektivni ugovori primjenjivi na vaš radni odnos.
4. Radničko vijeće
U Njemačkoj ne postoje osnovne sindikalne organizacije unutar poduzeća. Umjesto toga, predstavnici radničkog vijeća najvažniji su posrednici kojima se možete obratiti u slučaju problema u poduzeću. Radničko vijeće usko surađuje sa sindikatima te
zastupa interese radnika u poduzeću. Također provodi nadzor pridržavanja važećih zakona, propisa o zaštiti na radu, kolektivnih ugovora te sporazuma između poslodavca i radničkog vijeća. Osim toga, radničko se vijeće zalaže za jednako postupanje prema svim zaposlenicima i integraciju radnika koji dolaze iz inozemstva.
Kako bi radničko vijeće moglo izvršavati svoje zadaće, ono raspolaže određenim ovlaštenjima i mogućnostima djelovanja unutar poslovne organizacije.
Radničko vijeće:
- mora odobriti svako novo zapošljavanje,
- mora se saslušati prije svakog davanja otkaza,
- brine se za pravedno razvrstavanje kategorija naknada,
- sudjeluje u odlukama kod određivanja uvjeta rada (početak i kraj radnog vremena, trajanje stanke (pauze), prekovremeni rad, dežurstva, rad na nepuno radno vrijeme i dr.)
- zalaže se za prava vježbenika,
- vodi brigu o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja
- može potaknuti donošenje mjera za suzbijanje rasizma i nesnošljivosti prema strancima (ksenofobije) u poduzeću.
Ako u vašem poduzeću ne postoji radničko vijeće, možete ga osnovati.
Ako ste član radničkog vijeća, uživate posebnu zaštitu od otkaza. Redovni otkaz članovima radničkog vijeća u potpunosti je zabranjen. Zaštita od otkaza provodi se od trenutka imenovanja za izbor u vijeće pa sve do isteka godine dana od završetka članstva u radničkom vijeću.
Predstavnik radničkog vijeća može s poslodavcem sklopiti sporazum o uvjetima rada. Sporazum između poslodavca i radničkog vijeća uključuje opće važeće odredbe koje se odnose na sve radnike poduzeća ili na određene grupe radnika, a temelje se na ugovoru između poslodavca i radničkog vijeća. U ovom se sporazumu nalaze brojne odredbe kojima se određuju vaša prava i dužnosti kao zaposlenika u društvu. To primjerice mogu biti opća pravila o godišnjem odmoru ili plan godišnjeg odmora za tekuću godinu, radno vrijeme, evidentiranje radnog vremena, odredbe o dnevnoj stanci ili smjernice za kodeks ponašanja u odnosu prema radnim kolegama ili klijentima.
Mnogi sporazumi između poslodavca i radničkog vijeća također su važni s financijskog gledišta budući da se u njima mogu odrediti zahtjevi za isplatu npr. provizija, dodataka na plaću ili smjernice godišnjeg budžeta.