Office for the Equal Treatment of EU Workers

Sindikati

1. Članstvo u sindikatu

Sindikati predstavljaju solidarne zajednice koje se zalažu za radnička prava. Na političkoj razini sindikati traže pravedne uvjete rada i pravedna primanja te zaštitu osoba koje se nalaze u lošijem položaju.
Kao građanin EU-a možete jednako kao i njemački državljani učlaniti se u sindikat u Njemačkoj i ostvarivati sindikalna prava. Ova prava obuhvaćaju pristup administraciji i vođenju sindikata te aktivno i pasivno biračko pravo.
Članstvom u sindikatu ostvarujete brojne prednosti, osobito po pitanju pravne zaštite:
Članovi sindikata imaju pravo na besplatno pravno savjetovanje i zastupanje kod pitanja u vezi s

  • radnim pravom (plaća, godišnji odmor, otkaz i sl.),
  • zdravstvenim osiguranjem, osiguranjem u slučaju dugotrajne bolesti ili nemoći, mirovinskim osiguranjem (bolest, nesreća na radu, nesreća na putu do radnog mjesta),
  • ostalim temama iz socijalnog prava i upravnog prava.

Pozor: Kako biste mogli iskoristiti ponudu besplatnog pravnog savjetovanja ili zastupanja, morate biti član dotičnog sindikata najmanje tri mjeseca i uplaćivati članarinu.

2. Članarina

Mjesečna članarina u pravilu iznosi 1% prosječnog mjesečnog bruto dohotka. Studenti, umirovljenici i tražitelji zaposlenja plaćaju niže iznose članarina koje se, ovisno o sindikatu, različito obračunavaju.
Osim jamstva pravne zaštite, postoje također i brojne druge prednosti članstva u sindikatu.
Članstvom u sindikatu dodatno se jača vaša uključenost u samom poduzeću. Kada ste član sindikata, pomažete stvaranju pravednijih uvjeta rada u sektoru u kojem ste zaposleni.
Savez njemačkih sindikata (DBG) ima osam različitih sindikata koji su članovi saveza. Ako ne znate koji je sindikat nadležan za vas, možete također putem DGB-a pristupiti određenom sindikatu.

3. Kolektivni ugovori

Kolektivni ugovori sadržavaju značajna prava na koja se kao radnik možete pozvati u odnosu prema svom poslodavcu. U sadržajnom pogledu to su prvenstveno prava na plaću ili dodatak za prekovremeni rad ili za rad neradnim danima i blagdanima. Kolektivnim su ugovorom također često utvrđena i neka druga materijalna prava, npr. pravo na otpremninu, božićnicu, regres za godišnji odmor i dr.

Kolektivni ugovor može se na sljedeći način primjenjivati na vaš ugovor o radu:

  • Kolektivni ugovor primjenjivat će se na vas ako ste član sindikata koji je zaključio kolektivni ugovor, a vaš je poslodavac vezan takvim kolektivnim ugovorom. Poslodavac je vezan kolektivnim ugovorom ako je član sindikata ili ako je sam sklopio kolektivni ugovor sa sindikatom.
  • Kolektivni ugovor primjenjivat će se na vas i u slučaju kada ste u svom ugovoru o radu dogovorili s poslodavcem da će se određeni kolektivni ugovor primjenjivati na vaš radni odnos. U tom slučaju nije važno jeste li učlanjeni u sindikat kao ni to je li vaš poslodavac član udruge poslodavaca.
  • Kolektivni će se ugovor primjenjivati na vas i ako ga je Savezno ministarstvo za rad i socijalna pitanja proglasilo opće obvezujućim. Ni u ovom slučaju nije važno jeste li učlanjeni u sindikat ni je li vaš poslodavac član udruge poslodavaca. Sve kolektivne ugovore koji su proglašeni kao opće obvezujući možete pronaći ovdje.

Pozor: Kolektivni ugovori primjenjuju se i onda ako vi ili vaš poslodavac nemate saznanja o tome. Prava iz kolektivnih ugovora zastarijevaju nakon određenog vremena ili se ukidaju zbog prekluzivnih rokova.
Stoga je važno da se točno raspitate jesu li i koji su kolektivni ugovori primjenjivi na vaš radni odnos.

4. Radničko vijeće

U Njemačkoj ne postoje osnovne sindikalne organizacije unutar poduzeća. Umjesto toga, predstavnici radničkog vijeća najvažniji su posrednici kojima se možete obratiti u slučaju problema u poduzeću. Radničko vijeće usko surađuje sa sindikatima te zastupa interese radnika u poduzeću. Također provodi nadzor pridržavanja važećih zakona, propisa o zaštiti na radu, kolektivnih ugovora te sporazuma između poslodavca i radničkog vijeća. Osim toga, radničko se vijeće zalaže za jednako postupanje prema svim zaposlenicima i integraciju radnika koji dolaze iz inozemstva.
Kako bi radničko vijeće moglo izvršavati svoje zadaće, raspolaže određenim ovlaštenjima i mogućnostima djelovanja unutar poslovne organizacije.
Radničko vijeće:

  • mora odobriti svako novo zapošljavanje,
  • mora se saslušati prije svakog davanja otkaza,
  • brine se za pravedno razvrstavanje kategorija naknada,
  • sudjeluje u odlukama kod određivanja uvjeta rada (početak i kraj radnog vremena, trajanje stanke (pauze), prekovremeni rad, dežurstva, rad na nepuno radno vrijeme i dr.),
  • zalaže se za prava vježbenika,
  • vodi brigu o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja,
  • može potaknuti donošenje mjera za suzbijanje rasizma i nesnošljivosti prema strancima (ksenofobije) u poduzeću.

Ako u vašem poduzeću ne postoji radničko vijeće, možete ga osnovati.

Ako ste član radničkog vijeća, uživate posebnu zaštitu od otkaza. Redovni otkaz članovima radničkog vijeća u potpunosti je zabranjen. Zaštita od otkaza provodi se od trenutka imenovanja za izbor u vijeće pa sve do isteka godine dana od završetka članstva u radničkom vijeću.

Predstavnik radničkog vijeća može s poslodavcem sklopiti sporazum o uvjetima rada. Sporazum između poslodavca i radničkog vijeća uključuje opće važeće odredbe koje se odnose na sve radnike poduzeća ili na određene grupe radnika, a temelje se na ugovoru između poslodavca i radničkog vijeća. U ovom se sporazumu nalaze brojne odredbe kojima se određuju vaša prava i dužnosti kao zaposlenika u društvu. To primjerice mogu biti opća pravila o godišnjem odmoru ili plan godišnjeg odmora za tekuću godinu, radno vrijeme, evidentiranje radnog vremena, odredbe o dnevnoj stanci ili smjernice za kodeks ponašanja u odnosu prema radnim kolegama ili klijentima.
Sporazumi između poslodavca i radničkog vijeća također su važni s financijskog gledišta budući da se u njima mogu odrediti zahtjevi za isplatu npr. provizija, dodataka na plaću ili smjernice godišnjeg budžeta.

Česta pitanja i odgovori (FAQ) – Sindikati

Načelno se u svakom društvu koje ima pet radnika s pravom glasa može osnovati radničko vijeće. Radnici s pravom glasa su osobe koje su navršile 18 godina života. Privremeno zaposleno osoblje ima pravo glasa ako u društvu kojem su ustupljeni rade dulje od tri mjeseca.
Radnička vijeća postoje samo u onim društvima u kojima ima dovoljno angažiranih radnika koji su spremni osnovati radničko vijeće. U radničko vijeće mogu biti izabrani svi radnici koji se prijave za izbor te koji su zaposleni u društvu minimalno šest mjeseci. Državljanstvo i prebivalište nemaju pritom važnost.

Pozor: Privremeno zaposleni radnici ne mogu se u poduzeću kojem su ustupljeni prijaviti za izbor u radničko vijeće, ali to mogu učiniti u poduzeću za privremeno zapošljavanje s kojim su u radnom odnosu.

Broj zaposlenika koji mogu biti članovi radničkog vijeća određuje se ovisno o broju radnika koji imaju pravo glasa u poduzeću.
Članovi radničkog vijeća biraju se demokratskim putem od strane zaposlenika u okviru propisanog izbornog postupka. Stoga se preporučuje da se u pripremi za osnivanje radničkog vijeća zatraži podrška sindikata. S tim u vezi možete se obratiti svom sindikatu ili ako niste član sindikata lokalnom uredu Saveza njemačkih sindikata . Tamo ćete saznati tko je nadležna osoba kojoj se možete obratiti za navedena pitanja.

Pored besplatnog pravnog savjetovanja i pravnog zastupanja kao član sindikata ostvarujete također i sljedeće prednosti:

  • Činidbe prema kolektivnom ugovoru
    Članovi sindikata imaju zakonsko pravo na činidbe koje su utvrđene kolektivnim ugovorima.
  • Podrška u kolektivnim radnim sporovima
    Podrška članovima sindikata kod štrajka, isključenja s rada i sankcija.
  • Stjecanje kvalifikacija i osposobljavanje
    Ponuda seminara i programa usavršavanja na teme u vezi s poslovanjem i društveno relevantnim pitanjima.
  • Savjetovanje i informiranje
    Besplatno informiranje (npr. informativne brošure i časopisi) o važnim i aktualnim pravnim temama. Mogućnost individualnog savjetovanja.
  • Posebne usluge i posebni uvjeti / osiguranje od posljedica nezgode u slobodnom vremenu
    Dodatni posebni uvjeti za članove nekih sindikata kod osiguranja ili putovanja.

Kolektivni ugovor je ugovor između sindikata i udruge poslodavaca ili jednog poslodavca. Radničko vijeće ili skupina radnika ne mogu sklapati kolektivne ugovore. Kolektivnim se ugovorom reguliraju uvjeti rada iz onih ugovora o radu koji su obuhvaćeni kolektivnim ugovorom.
Uvjeti rada regulirani kolektivnim ugovorima odnose se prvenstveno na iznos plaće, radno vrijeme, godišnji odmor, prava na dodatke na plaću i dr. Osim toga, kolektivnim se ugovorima određuje također trajanje stanke, probni rok, otkazni rokovi te prekluzivni rokovi.

Postoje sljedeće vrste kolektivnih ugovora:

  • Opći kolektivni ugovor/okvirni kolektivni ugovor
    Na temelju ovog ugovora definiraju se sva načelna pitanja u vezi s radnim vremenom, posebnim otkaznim rokovima ili brojem dana godišnjeg odmora. U općem kolektivnom ugovoru navedeni su platni razredi prema kojima se zaposlenicima isplaćuje naknada za rad. Također, ovim se ugovorom mogu obuhvatiti odredbe o obvezama za preuzimanje vježbenika po završetku njihovog obrazovanja.
  • Regionalni kolektivni ugovor ili kolektivni ugovor s udrugom poslodavaca
    Ovaj ugovor predstavlja tipični oblik kolektivnog ugovora u Njemačkoj. Može se po izboru primjenjivati na odabrane savezne pokrajine ili na samo jednu saveznu pokrajinu te je regionalno ograničen.
  • Kolektivni ugovor na razini poduzeća ili interni kolektivni ugovor
    Kolektivni ugovor na razini poduzeća ili interni kolektivni ugovor vrijedi samo za dotično društvo. U automobilskoj industriji (primjerice VW ili BMW) uvijek se ugovaraju kolektivni ugovori na razini poduzeća.
  • Kolektivni ugovor za određenu djelatnost
    Kolektivni ugovor za određenu djelatnost sklapa se između sindikata i udruge poslodavaca za dotičnu granu djelatnosti, primjerice kemijsku industriju.
  • Kolektivni ugovor o naknadama za rad
    Ovaj se ugovor naziva još kolektivni ugovor o naknadama i definira visinu naknade koju radnik dobiva za svoj obavljeni rad. Mnogim je radnicima poznat još i kao kolektivni ugovor o plaćama. Kolektivnim ugovorom o plaćama sprječava se da radnici budu plaćeni ispod standardnih satnica. Posebni dijelovi plaće kao što je isplata božićnice nisu uvijek uključeni u odredbe kolektivnog ugovora o naknadama za rad pa se u tu svrhu često zaključuju posebni kolektivni ugovori.