Office for the Equal Treatment of EU Workers

Česta pitanja i odgovori (FAQ) – Škola

Naknadno završavanje određene razine obrazovanja najčešće se provodi u večernjim školama (večernje niže srednje škole, večernje realne škole, večernje gimnazije) i kolegijima. U večernjim nižim srednjim školama odrasli se polaznici u okviru jednogodišnjeg obrazovnog programa (dva semestra) pripremaju za stjecanje kvalifikacija na razini niže srednje škole. Večernje realne škole kroz večernje tečajeve (četiri semestra) vode odrasle polaznike do završetka srednjeg stupnja obrazovanja. Večernje gimnazije, tijekom razdoblja od obično tri godine, omogućuju stjecanje stupnja obrazovanja potrebnog za upis na fakultet (matura). Kolegiji su škole s punom nastavnom satnicom za stjecanje stupnja obrazovanja potrebnog za upis na fakultet.

Završena niža srednja škola:
Završena niža srednja škola omogućuje u prvom redu sudjelovanje u programima dualnog strukovnog obrazovanja. Kao preduvjet učenici moraju prvo pronaći mjesto naukovanja u nekom poduzeću. Veliki broj poduzeća koja nude program osposobljavanja kao uvjet postavljaju završenu realnu školu. Neki od učenika koji su završili nižu srednju školu neće pronaći mjesto za naukovanje. Budući da još uvijek imaju obvezu školovanja, moraju proći program pripreme za zapošljavanje u punoj nastavnoj satnici u nekoj strukovnoj školi.

Završena realna škola:
Osobe koje su završile realnu školu (također se naziva stupanj srednje zrelosti (mittlere Reife) ili završetak srednjeg stupnja) imaju znatno veći spektar mogućnosti zapošljavanja. Završena realna škola otvara put u brojna strukovna obrazovanja. Pored dualnog strukovnog obrazovanja omogućuje također pohađanje strukovnih programa s punom nastavnom satnicom te otvara, dijelom uz preduvjet određenog prosjeka ocjena, put do različitih obrazovnih ustanova na sekundarnom stupnju II (srednja strukovna škola, viša strukovna škola kojom se stječe pravo upisa na fakultet, strukovna gimnazija) te višim razredima gimnazije (matura).

Ispit zrelosti (matura):
Ispitom zrelosti stječe se kvalifikacija za upis na visoku školu, tj. osposobljenost za pohađanje studija na fakultetu. Na temelju ispita zrelosti moguće je upisati se na fakultet ili visoku stručnu školu. Kvalifikacija zrelosti stječe se po završetku obrazovanja polaganjem sljedećih ispita:

  • opći ispit zrelosti (matura),
  • usmjereni ispit zrelosti (strukovna matura) ili
  • ispit zrelosti za upis na visoku stručnu školu (stručna matura)

Međutim, veliki broj učenika s položenom maturom odlučuje se za strukovno obrazovanje, a ne za studij.

Završena niža srednja škola:
Završenaniža srednja škola („Hauptschulabschluss”) omogućuje u prvom redu sudjelovanje u programima dualnog strukovnog obrazovanja. Kao preduvjet učenici moraju prvo pronaći mjesto naukovanja u nekom poduzeću. Veliki broj poduzeća koja nude osposobljavanje kao uvjet tomu postavljaju završenu realnu školu.

Učenici koji su prošli obvezno redovito školovanje te
• još nisu pronašli mjesto za naukovanje ili
• su izgubili mjesto za naukovanje i žele se profesionalno preusmjeriti ili pak
• nemaju svjedodžbu o završenom stupnju obrazovanja,

mogu apsolvirati obrazovni program pripreme za zapošljavanje (obrazovna mjera „BvB”) u nadležnosti Agencije za rad. Program te mjere u pravilu traje do deset mjeseci.

Završena realna škola:
Osobe koje su završile realnu školu (također se naziva stupanj srednje zrelosti („Mittlere Reife”) ili završetak srednjeg stupnja ) imaju znatno veći spektar mogućnosti zapošljavanja. Završena realna škola otvara put u brojna strukovna obrazovanja. Pored dualnog strukovnog obrazovanja škola također omogućuje i pohađanje strukovnih programa s punom nastavnom satnicom te otvara, dijelom uz preduvjet određenog prosjeka ocjena, put do različitih obrazovnih ustanova na sekundarnom stupnju II (srednja strukovna škola, viša strukovna škola kojom se stječe pravo upisa na fakultet, strukovna gimnazija) te višim razredima gimnazije (matura).

Ispit zrelosti (matura):
Ispitom zrelosti stječe se kvalifikacija za upis na visoku školu, tj. osposobljenost za pohađanje studija na fakultetu. Na temelju ispita zrelosti moguće je upisati se na fakultet ili visoku stručnu školu. Kvalifikacija zrelosti stječe se po završetku obrazovanja polaganjem sljedećih ispita:

  • opći ispit zrelosti (matura),
  • usmjereni ispit zrelosti (strukovna matura) ili
  • ispit zrelosti za upis na visoku stručnu školu (stručna matura)

Shematski pregled obrazovnog sustava u Njemačkoj s objašnjenjima o završnim kvalifikacijama na njemačkom ili engleskom jeziku pruža web stranica Konferencije ministara kulture („Kultusministerkonferenz, KMK”).

U skladu sa Zakonom o stručnom obrazovanju (Berufsbildungsgesezt "BBiG") te Pravilnika o obrtima (Handwerksordnung "HwO") nije propisano nikakvo potrebno prethodno obrazovanje za sudjelovanje u programima strukovnog obrazovanja. Međutim, ovisno o pojedinom zanimanju, većina poduzeća za osposobljavanje zahtijeva minimalno završenu nižu srednju školu ili čak završeni srednji stupanj obrazovanja (stupanj srednje zrelosti, završenu realnu školu) ili (strukovni) ispit zrelosti (matura). Bez svjedodžbe o završenom stupnju obrazovanja vrlo je teško pronaći mjesto za naukovanje na njemačkom tržištu rada.