Office for the Equal Treatment of EU Workers

Česta pitanja i odgovori (FAQ) – Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Za financiranje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja postoje raznovrsne i pojedinačne usluge financiranja. Nadležna agencija za zapošljavanje ili u konkretnom slučaju centar za zapošljavanje (Jobcenter) odlučuju o tome je li financiranje strukovnog osposobljavanja pravi instrument za integraciju odraslih na tržištu rada te jesu li pritom ispunjene zakonske pretpostavke. Informacije nudi Savezna agencija za rad na svojim internetskim stranicama. Ovdje ćete također pronaći link za Informativni dokument 6 u kojem možete saznati koji su preduvjeti za financiranje programa osposobljavanja i usavršavanja.

U dualnom i školskom strukovnom obrazovanju s punom nastavnom satnicom stječe se stručna kvalifikacija koja omogućuje obavljanje određenog zanimanja.
Dualni sustav strukovnog obrazovanja u Njemačkoj ima dugu tradiciju te je osobito dobro prihvaćen u gospodarstvu. Također, značajno doprinosi tome da Njemačka ima najnižu stopu nezaposlenosti mladih u usporedbi s drugim zemljama EU-a. Jedinstveni obrazovni standard na području cijele Njemačke i kvalifikacije priznate od strane države djeluju kao oznaka kvalitete u koju se poslodavci mogu pouzdati pri zapošljavanju novih radnika. Široka primjena zanimanja osigurava mobilnost osposobljenih radnika koji u pravilu brže pronalaze novo radno mjesto. Na taj način kvalificirani radnici imaju manji rizik da ostanu bez posla i često ostvaruju veće prihode od priučenog pomoćnog osoblja. Osim toga, dualni sustav strukovnog obrazovanja nudi izvrsne mogućnosti usavršavanja i napredovanja u karijeri, npr. do majstora obrtnika, nadzornika u industriji ili poslovnog administratora. Dualno obrazovanje time tvori temelj za cjeloživotno učenje i dobre mogućnosti zapošljavanja i napretka u karijeri.

U nekim programima školskog strukovnog obrazovanja vježbenici primaju naknadu tijekom osposobljavanja. To je na primjer slučaj kod programa osposobljavanja za medicinske sestre i njegovatelje.

Međutim, često vježbenici ne primaju nikakvu naknadu za vrijeme školskog strukovnog obrazovanja. Financijsku pomoć u tom slučaju nude uredi za potporu u obrazovanju: U ovim se uredima može provjeriti imate li kao budući vježbenik pravo na primanje financijske pomoći tijekom školovanja prema Saveznom zakonu o poticanju obrazovanja ("Bundesausbildungsförderungsgesetz") – poznatije kao Schüler-BAföG (stipendija za učenike).
Uredi za potporu u obrazovanju mogu se pronaći u nadležnoj gradskoj i okružnoj upravi.

Svaki vježbenik ima pravo na "primjerenu naknadu". Iznos naknade koja se plaća za rad u poduzeću tijekom naukovanja ovisi o pojedinom sektoru, vrsti zanimanja s formalnom izobrazbom i samoj organizaciji u kojoj se provodi osposobljavanje. Prosječni iznos mjesečne naknade varira između 250 i 950 eura. Ako je poslodavac sklopio sa sindikatom kolektivni ugovor, tada je iznos plaće fiksno propisan.

Pod određenim uvjetima vježbenici mogu dodatno primati i financijsku pomoć agencije za zapošljavanje, takozvanu naknadu za strukovno obrazovanje (Berufsausbildungshilfe "BAB").

Pozor: Ovo pravo koje vam pripada kao radniku na području EU-a, nije u svim točkama uzeto u obzir u njemačkom zakonu (čl. 59. Knjige III. Socijalnog zakonika "SGB III"). Stoga morate računati na mogućnost odbijanja zahtjeva ako ne živite u Njemačkoj najmanje pet godina (pravo stalnog boravka). Na takvu odluku možete se žaliti. Zatražite pravni savjet. Uz pomoć našeg pretraživanja savjetovališta možete pronaći savjetovalište u svojoj blizini.

Sljedećih 10 zanimanja s formalnom izobrazbom trenutačno su najtraženija među učenicama:

  • uredski komercijalist,
  • medicinski stručni radnik,
  • prodavač,
  • komercijalist u maloprodaji,
  • stručni suradnik dentalne medicine,
  • industrijski komercijalist,
  • frizer,
  • hotelijer,
  • specijalizirani prodavač u proizvodnji tradicionalne hrane,
  • bankar.

Sljedećih 10 zanimanja su najpopularnija među učenicima:

  • mehatroničar vozila,
  • elektroničar,
  • komercijalist u maloprodaji,
  • industrijski mehaničar,
  • mehaničar postrojenja za sanitarnu tehniku, grijanje i klimatizaciju,
  • prodavač,
  • stručni informatičar,
  • stručni suradnik za skladišnu logistiku,
  • komercijalist u veleprodaji i vanjskoj trgovini,
  • uredski komercijalist.

U najtraženijim zanimanjima često je teško pronaći odgovarajuće mjesto za naukovanje. Stoga se ne bi trebalo unaprijed fokusirati na samo jedno zanimanje, već se informirati o različitim profesijama. Mladi bi ljudi trebali pokušati ispitati vlastite sposobnosti i sklonosti i nakon toga odabrati odgovarajuće zanimanje s formalnom izobrazbom. Pored TOP 10 zanimanja postoji široka paleta ostalih zanimljivih zanimanja u najrazličitijim sektorima. Detaljnije informacije o profilu zanimanja i prethodno stečenom stupnju obrazovanja koje se traži pronaći ćete na internetskim stranicama Saveznog instituta za strukovnu izobrazbu ili Savezne agencije za rad. Savezna agencija za rad nudi usluge savjetovanja za mlade koje bi im trebale pomoći u odabiru pravog zanimanja (savjetovanje za profesionalno usmjeravanje). U Centru za informacije o stručnim zanimanjima Savezne agencije za rad moguće je na licu mjesta dobiti informacije o svim mogućnostima obrazovanja i studiranja.

Kod traženja prikladnog mjesta za naukovanje na raspolaganju su vam konzultacije za profesionalno usmjeravanje i podrška agencija za zapošljavanje. Pored usluga osobnog savjetovanja i posredovanja u pronalaženju mjesta naukovanja mladim je ljudima na raspolaganju također široka ponuda za samostalno pretraživanje mogućnosti naukovanja. Putem burze poslova mogu se samostalno pretraživati slobodna radna mjesta za naukovanje. Mogućnosti strukovnog obrazovanja za područje cijele Njemačke mogu se pronaći putem internetske stranice Kursnet. Pomoć u odabiru strukovnog obrazovnog programa nude dani otvorenih vrata u informativnim centrima za profesionalno usmjeravanje agencija za zapošljavanje ili edukacijski sajmovi.

Pored Savezne agencije za rad, također i internetske burze poslova obrtničkih komora te industrijskih i trgovinskih komora nude pomoć u traženju mjesta za naukovanje.

Komore (npr. industrijske i trgovinske komore, obrtničke komore, poljoprivredne komore) mogu također osigurati podršku. Kako bi se tražitelji naukovanja povezali s odgovarajućim poduzećima, "savjetnici po mjeri" i "timovi za dobrodošlicu" osiguravaju u komorama podršku malim i srednjim poduzećima u dodjeli mjesta za naukovanje mladim ljudima iz zemlje i inozemstva.

Sveobuhvatne informacije dostupne su također na stranici "Du und Deine Ausbildung = praktisch unschlagbar (Ti i tvoje obrazovanje = zajamčen uspjeh)".

Dualno obrazovanje propisano je na temelju Zakona o strukovnom obrazovanju (Berufsbildungsgesezt "BBiG") kao i pojedinih pravilnika o obrazovanju za odgovarajuća zanimanja. Time su utvrđeni okvirni uvjeti za obrazovanje, kao na primjer prava i dužnosti vježbenika (naučnik ili "Azubi") te sadržaji obrazovnih programa.

Na koji se način obrazovanje definira u konkretnom slučaju, utvrđeno je ugovorom o obrazovanju. Nadležne službe (npr. industrijska i trgovinska komora ("IHK") ili obrtnička komora ("HWK") nadgledaju provođenje obrazovanja i organiziraju ispite.

Preduvjeti: Formalno gledajući, za dualno strukovno obrazovanje nije propisan nikakav prethodno stečeni stupanj obrazovanja. Prema njemačkom Zakonu o strukovnom obrazovanju načelno svatko može završiti dualno obrazovanje, bez obzira na spol, starosnu dob ili stečene formalne kvalifikacije. U praksi, međutim, veliki broj poduzeća utvrđuje minimalne zahtjeve koje kandidati trebaju ispunjavati, primjerice završetak određene škole ili dobre ocjene iz pojedinih predmeta.

Trajanje: Ovisno o pojedinom zanimanju s formalnom izobrazbom, dualno obrazovanje traje između 2 i 3,5 godine. Prethodno završeno školovanje i napredak tijekom obrazovanja mogu utjecati na skraćivanje ili produljenje strukovnog obrazovanja.

Strukovno obrazovanje u poduzeću: Vježbenik u poduzeću uobičajeno radi tri do četiri dana tjedno i tu izučava svoje praktične, odnosno zanatske vještine. Za svako se zanimanje u okvirnom obrazovnom planu određuju sadržaji koje treba usvojiti.

Obrazovanje u strukovnoj školi: Pored angažmana u poduzeću za strukovno osposobljavanje, vježbenici također pohađaju strukovnu školu 8 do 12 nastavnih sati tjedno. Nastavni planovi variraju ovisno o zanimanju za koje se osposobljava i saveznoj pokrajini u kojoj se stječe dualno obrazovanje. Nastava je podijeljena na stručno-teoretske sadržaje koji su posebno prilagođeni određenom zanimanju te na opće sadržaje. U općem dijelu nastavni plan primjerice uključuje njemački jezik, politiku, vjeronauk i tjelesni odgoj.

Završetak dualnog obrazovanja: Tijekom dualnog obrazovanja u pravilu se održavaju dva važna ispita koje vježbenik mora položiti: međuispit koji se polaže u sredini ciklusa obrazovanja i služi kao pokazatelj da je vježbenik ostvario napredak i usvojio dotadašnje sadržaje te završni ispit čijim polaganjem (u obrtništvu je to ispit o naukovanju) završava strukovno obrazovanje.

Međutim, sam završetak strukovnog obrazovanja i diploma u džepu ne mora značiti kraj. U brojnim područjima djelatnosti može se nastaviti s usavršavanjem, na primjer u obrtništvu se može steći certifikat majstora. Osim toga, postoje razne druge mogućnosti za nastavak obrazovanja, npr. usavršavanje, dodatno obrazovanje ili poslijediplomski studij.

Preduvjeti: Za upis u strukovne škole najčešće je potreban završeni srednji stupanj školovanja (završena realna škola). Za neke skupine zanimanja prihvaća se i završena niža srednja škola (Hauptschulabschluss). Pojedina strukovna obrazovanja imaju preduvjet prethodno obavljene prakse. Neke škole dodatno provode i provjeru sposobnosti.

Trajanje: Školsko strukovno obrazovanje u pravilu traje jednu do tri godine.

Stručna praksa: Važan sastavni dio školskog strukovnog obrazovanja je stručna praksa u poduzeću koja se obavlja određenim danima u tjednu ili u neprekinutom nizu tijekom duljeg razdoblja.
Pritom se teoretski dio nadopunjuje kroz tri ili više praksi u različitim poslovnim organizacijama. Prvenstveno u sektoru zdravstva škole za potrebe obavljanja praksi surađuju s određenim ustanovama ili su čak direktno priključene bolnicama. Cilj je pritom da teoretsko znanje bude provedeno u praksi.

Završetak školskog strukovnog obrazovanja: Pohađanjem strukovne škole u trajanju od jedne do dvije godine stječe se "osnovno strukovno obrazovanje". Ako strukovni program traje dvije do tri godine, na kraju se stječe kvalifikacija "strukovne izobrazbe". Učenici koji završavaju školsko strukovno obrazovanje u pravilu stječu priznati stupanj obrazovanja (npr. državno certificirani asistent za informatiku, državno certificirani ekonomist ili državno certificirani socijalni radnik).
Ovisno o strukovnoj školi i saveznoj pokrajini tijekom školskog strukovnog obrazovanja može se naknadno završiti srednji stupanj školovanja (završetak realne škole) ili čak polagati ispit zrelosti za upis na visoku strukovnu školu (strukovna matura).

U Njemačkoj je moguće u bilo kojem trenutku upisati se u program strukovnog obrazovanja neovisno o starosnoj dobi, spolu i nacionalnosti. Preduvjet za to je pronalazak poslovne organizacije u kojoj će se provoditi strukovno osposobljavanje. Kod odabira prikladnog zanimanja s formalnom izobrazbom i poslovne organizacije za strukovno osposobljavanje pomoć mogu pružiti agencije za zapošljavanje ili komore (npr. industrijske i trgovinske komore, obrtničke komore, poljoprivredne komore).

Ako su ispunjeni određeni preduvjeti, stručne kvalifikacije mogu se također steći u okviru programa usavršavanja ili prekvalifikacije koji, ovisno o zanimanju, traju između 1,5 mjeseca i 3,5 godine i mogu se financirati iz javno dostupnih sredstava Savezne agencije za rad, odnosno centara za zapošljavanje (Jobcenter) ili ustanova za rehabilitaciju. Opravdani razlozi za financiranje mogu biti primjerice nedostatak određenih zanimanja na tržištu rada za kojima postoji potražnja ili profesionalno preusmjeravanje zbog zdravstvenih razloga. Dodatne informacije pronaći ćete ovdje.

Detaljne informacije o obrazovnom sustavu u Njemačkoj te osobito o općem i strukovnom obrazovanju za odrasle osobe možete pronaći na internetskoj stranici europske informacijske mreže za obrazovanje Eurydice.