Office for the Equal Treatment of EU Workers

Česta pitanja i odgovori (FAQ) – Sindikati

Načelno se u svakom društvu koje ima pet radnika s pravom glasa može osnovati radničko vijeće. Radnici s pravom glasa su osobe koje su navršile 18 godina života. Privremeno zaposleno osoblje ima pravo glasa ako u društvu kojem su ustupljeni rade dulje od tri mjeseca.
Radnička vijeća postoje samo u onim društvima u kojima ima dovoljno angažiranih radnika koji su spremni osnovati radničko vijeće. U radničko vijeće mogu biti izabrani svi radnici koji se prijave za izbor te koji su zaposleni u društvu minimalno šest mjeseci. Državljanstvo i prebivalište nemaju pritom važnost.

Pozor: Privremeno zaposleni radnici ne mogu se u poduzeću kojem su ustupljeni prijaviti za izbor u radničko vijeće, ali to mogu učiniti u poduzeću za privremeno zapošljavanje s kojim su u radnom odnosu.

Broj zaposlenika koji mogu biti članovi radničkog vijeća određuje se ovisno o broju radnika koji imaju pravo glasa u poduzeću.
Članovi radničkog vijeća biraju se demokratskim putem od strane zaposlenika u okviru propisanog izbornog postupka. Stoga se preporučuje da se u pripremi za osnivanje radničkog vijeća zatraži podrška sindikata. S tim u vezi možete se obratiti svom sindikatu ili ako niste član sindikata lokalnom uredu Saveza njemačkih sindikata . Tamo ćete saznati tko je nadležna osoba kojoj se možete obratiti za navedena pitanja.

Pored besplatnog pravnog savjetovanja i pravnog zastupanja kao član sindikata ostvarujete također i sljedeće prednosti:

  • Činidbe prema kolektivnom ugovoru
    Članovi sindikata imaju zakonsko pravo na činidbe koje su utvrđene kolektivnim ugovorima.
  • Podrška u kolektivnim radnim sporovima
    Podrška članovima sindikata kod štrajka, isključenja s rada i sankcija.
  • Stjecanje kvalifikacija i osposobljavanje
    Ponuda seminara i programa usavršavanja na teme u vezi s poslovanjem i društveno relevantnim pitanjima.
  • Savjetovanje i informiranje
    Besplatno informiranje (npr. informativne brošure i časopisi) o važnim i aktualnim pravnim temama. Mogućnost individualnog savjetovanja.
  • Posebne usluge i posebni uvjeti / osiguranje od posljedica nezgode u slobodnom vremenu
    Dodatni posebni uvjeti za članove nekih sindikata kod osiguranja ili putovanja.

Kolektivni ugovor je ugovor između sindikata i udruge poslodavaca ili jednog poslodavca. Radničko vijeće ili skupina radnika ne mogu sklapati kolektivne ugovore. Kolektivnim se ugovorom reguliraju uvjeti rada iz onih ugovora o radu koji su obuhvaćeni kolektivnim ugovorom.
Uvjeti rada regulirani kolektivnim ugovorima odnose se prvenstveno na iznos plaće, radno vrijeme, godišnji odmor, prava na dodatke na plaću i dr. Osim toga, kolektivnim se ugovorima određuje također trajanje stanke, probni rok, otkazni rokovi te prekluzivni rokovi.

Postoje sljedeće vrste kolektivnih ugovora:

  • Opći kolektivni ugovor/okvirni kolektivni ugovor
    Na temelju ovog ugovora definiraju se sva načelna pitanja u vezi s radnim vremenom, posebnim otkaznim rokovima ili brojem dana godišnjeg odmora. U općem kolektivnom ugovoru navedeni su platni razredi prema kojima se zaposlenicima isplaćuje naknada za rad. Također, ovim se ugovorom mogu obuhvatiti odredbe o obvezama za preuzimanje vježbenika po završetku njihovog obrazovanja.
  • Regionalni kolektivni ugovor ili kolektivni ugovor s udrugom poslodavaca
    Ovaj ugovor predstavlja tipični oblik kolektivnog ugovora u Njemačkoj. Može se po izboru primjenjivati na odabrane savezne pokrajine ili na samo jednu saveznu pokrajinu te je regionalno ograničen.
  • Kolektivni ugovor na razini poduzeća ili interni kolektivni ugovor
    Kolektivni ugovor na razini poduzeća ili interni kolektivni ugovor vrijedi samo za dotično društvo. U automobilskoj industriji (primjerice VW ili BMW) uvijek se ugovaraju kolektivni ugovori na razini poduzeća.
  • Kolektivni ugovor za određenu djelatnost
    Kolektivni ugovor za određenu djelatnost sklapa se između sindikata i udruge poslodavaca za dotičnu granu djelatnosti, primjerice kemijsku industriju.
  • Kolektivni ugovor o naknadama za rad
    Ovaj se ugovor naziva još kolektivni ugovor o naknadama i definira visinu naknade koju radnik dobiva za svoj obavljeni rad. Mnogim je radnicima poznat još i kao kolektivni ugovor o plaćama. Kolektivnim ugovorom o plaćama sprječava se da radnici budu plaćeni ispod standardnih satnica. Posebni dijelovi plaće kao što je isplata božićnice nisu uvijek uključeni u odredbe kolektivnog ugovora o naknadama za rad pa se u tu svrhu često zaključuju posebni kolektivni ugovori.