Glosar

Nesreća na radu

To je nesreća koja se dogodila na poslu ili na putu na posao (odlazak i dolazak s posla). Nesreće su događaji koji iznenada imaju vanjski utjecaj na tijelo i mogu uzrokovati ozljede

Osnovni račun

Ovo je račun u banci koji može otvoriti svatko, uključujući beskućnike ili osobe bez registrirane adrese u Njemačkoj. S osnovnim računom možete polagati, podizati i prenositi novac (uključujući izravna zaduženja ili trajne naloge). Dobivate EC karticu s kojom možete platiti i elektroničkim putem.

Žurni postupak pred radnim sudom

Ako se stvari moraju brzo obaviti, zaposlenici mogu tužiti za svoja prava po hitnom postupku. To, između ostalog vrijedi i za isplatu plaća. Međutim, tada moraju dokazati da apsolutno ovise o plaći.

ELSTAM

ELSTAM je kratica za Elektronische LohnSTeuerAbzugsMerkmale. (Elektronički podaci o porezu na dohodak). Porezna uprava elektronski obračunava porez. Da bi to učinili, poreznoj upravi potrebne suinformacije kao što su, npr. porezni razred, porezna oslobođenja, članstvo u crkvi. To su ELSTAM podaci. Te informacije nalaze se na svakom obračunu plaće. Također ih možete pregledati na internetu. Za to se morate registrirati na Internetu na www.elster.de (mrežni porezni ured).

Obveza skrbi poslodavca

Poslodavac je dužan brinuti se o svojim zaposlenicama i zaposlenicima: On je odgovoran za zdravlje i zaštitu interesa svojih zaposlenika. On mora, između ostalog. štititi od zlostavljanja i dužan im je dati važne informacije.

Zajamčena plaća

Kad se zaposlenici pojave na poslu, a poslodavac kaže da nema posla za njih, to se naziva propustom prihvaćanja. I tada zaposlenici i zaposlenice za to moraju biti plaćeni. To vrijeme ne moraju naknadno odraditi. Plaća koju dobijete za ovo vrijeme naziva se jamstvo ili zadana plaća.

Opća odgovornost izvođača

Ako poslodavci ne isplaćuju plaće, zaposlenici mogu zahtijevati svoju plaću. Zakon kaže da glavni izvođač mora osigurati isplatu plaće, barem minimalne plaće, čak i kad se koriste podugovaratelji. Sindikalna pravna zaštita Svaki član sindikata prima pomoć i podršku u pravnim problemima u svim pitanjima radnog i socijalnog prava. Prilikom odlaska na sud sindikalni odvjetnik zastupa člana sindikata. To se ne naplaćuje. 

Sastanak mirenja

To je prvi sastanak na radnom sudu. Prije početka usmene rasprave, spor se može riješiti sastankom za mirenje. Zaposlenici i poslodavci pokušavaju se dogovoriti na sastanku za mirenje. Ako spor završi na sastanku za mirenje, morate napraviti kompromise i u nekim slučajevima odreći se svojih prava, ali štedite novac i vrijeme.

Naknada od stečaja

Kad poslodavci imaju mnogo dugova i više ne mogu plaćati račune, bankrotiraju. U tom slučaju Zavod za zapošljavanje isplaćuje naknadu za nestale plaće na zahtjev zaposlenih - takozvana naknada od stečaja. Naknada od stečaja isplaćuje se posljednja tri mjeseca prije bankrota. Naknada od stečaja isplaćuje se čak i ako je tvrtka poslodavca trajno zatvorena.

Suzdržavanje od rada

Ako zaposlenici duže vrijeme ne primaju plaću, mogu odbiti raditi. Međutim, moraju objasniti poslodavcu da neće raditi dok im se ne isplati plaća. To se naziva suzdržavanje od rada. Zaposlenici i zaposlenice također moraju biti plaćeni za to vrijeme iako ne dolaze na posao.

Ovršni postupak

Ovršni postupak brz je i lak sudski postupak koji ima za cilj provesti pravo na isplatu plaća. Nema usmene rasprave. Ovršni postupak završava ovršnim nalogom. Ovršni nalog je kao i presuda.

Obveza prijave

Zakonski je propisano da se prijavite u uredu za prijavu stanovnika u novom mjestu stanovanja i navedete svoju kućnu adresu. Na primjer, morate uzeti ugovor o najmu sa sobom kao dokaz.

Javna dostava

Može se dogoditi da se poslodavac preselio, tj. ne znate gdje trenutno živi. Međutim, pisma suda moraju mu se poslati kako bi imala pravni učinak. Ako ne znate novu adresu i ne možete je saznati, možete poslati pismo u zgradu suda. To zamjenjuje slanje putem pošte.

Oslobađanje od parničnih troškova

Ako imate malo novca, možete dobiti pravnu pomoć. To znači da država plaća odvjetnika ili odvjetnicu. Međutim, oslobađanje od pravnih troškova se mora zatražiti. Zahtjev se predaje radnom sudu. Radni sud provjerava, da li postoje šanse za dobivanje spora. U tom slučaju pravna pomoć može se dobiti pod određenim uvjetima.

Služba za zaprimanje pravnih zahtjeva

To je služba koja je dio radnog suda. Ako nemate odvjetnika , možete pokazati ugovor o radu i otkaz te objasniti što tražite od poslodavca. Zaposlenik ili zaposlenica će pismeno sažeti predmet. Međutim, on ili ona ne mogu izračunati koliko novca morate dobiti i ne mogu vam dati pravne savjete. Put do službe za zaprimanje pravnih zahtjeva i radno vrijeme mogu se pronaći na web stranici mjerodavnog radnog suda. Pomoć službe za zaprimanje pravnih zahtjeva je besplatna.

Lažno samozapošljavanje

Netko je registrirao obrt i službeno se naziva tvrtkom. U stvarnosti ste, međutim, zaposlenik, a ne tvrtka. To znači da imate samo jednog šefa. Ne oglašavate se i ne tražite dodatne poslove. Šef određuje od kada do kada morate raditi, daje vam alate za rad, plaća vas po satu, kontrolira posao i govori kako ga obavljati. Ako je to slučaj, onda ste naizgled samozaposleni.

Kolektivni ugovor

Za ugovor su uvijek potrebne dvije strane. U slučaju kolektivnog ugovora, to su sindikat i udruga poslodavaca. Država u tome ne sudjeluje. Kolektivni ugovor poboljšava radne uvjete. U tarifnom ugovoru određuje se koliko novaca dobivaju zaposlenici i zaposlenice. Ostali uvjeti rada također su navedeni u kolektivnom ugovoru, npr, radno vrijeme, dani godišnjeg odmora ili božićnica su regulirani. Budući da cijene stalno rastu (inflacija), postojeći kolektivni ugovori redovito mijenjaju.

Prisilna ovrha

Ako postoji sudska presuda, poslodavac mora učiniti ono što je u sudskoj odluci, npr. isplatiti plaće. Ako poslodavac to ne učini dobrovoljno, ova se odluka prenosi na ovršitelja. On provodi ovrhu, tj. potražuje novac i druge dragocjenosti kod poslodavca, kojim se tada trebaju platiti dugovi poslodavca.

Natrag na navigator