Direktna poveznica
Primjer
Ricardo iz Italije je obučen kao monter suhe gradnje. Unatoč kvalifikacijama i dugogodišnjem profesionalnom iskustvu, teško mu je pronaći stalno radno mjesto s punim radnim vremenom. Nedavno je potpisao probni ugovor s građevinskom tvrtkom. Nakon mjesec dana šef mu je rekao da će ga ubuduće moći zaposliti samo „s obrtom“, tj. kao samozaposlenu osobu. Zato je šef već registrirao obrt za Ricarda. Ricardo radi kao i do sada od 7 do 16 sati, dobiva 8 eura po satu, a šef mu govori točno što treba raditi svaki dan. On kontrolira, da li je Ricardo dobro obavi svoj posao. Prije nekoliko dana Ricardo je imao gripu. Šef mu je na telefon rekao da mu neće platiti za izgubljene dane. Još gore: Prilikom posjeta liječniku Ricardo je saznao da više nije zdravstveno osiguran. Ricardo je o svojim problemima na poslu razgovarao sa svojim prijateljima. Upozorili su Ricarda da bi mu rad s obrtom mogao uzrokovati probleme tijekom kontrola na gradilištu. Ricardo je mislio da je potpuno legalno zaposlen. Ne razumije svoju situaciju i želi se informirati o svojim pravima.
Registriranjem obrta Ricardo je formalno postao samozaposlen (i obrtnik). Kao takav, trebao se prijaviti za porezni broj od porezne uprave i naplatiti svom šefu svoj rad. Stoga se sam morao zdravstveno osiguran. Njegov šef nije platio nikakve doprinose za zdravstveno ili mirovinsko osiguranje za Ricarda. Obrtnici također nemaju pravo na nastavak isplate plaća u slučaju bolesti, kolektivno ugovorene plaće i godišnji odmor. U Ricardovom slučaju, međutim, postoje neke indicije da se ne radi o stvarnom samozapošljavanju, već o tzv."Lažnom samozapošljavanju",tako da je on zapravo još uvijek zaposlenik u građevinskoj tvrtki. Inače bi, kao samozaposlena osoba, morao biti slobodan odlučiti za koga izvršava zadatke. On mora sam odlučiti kada će doći na gradilište i kada ga može napustiti. Njegov šef mu ne smije davati upute kako da izvršava svoj posao. Obično bi Ricardo također morao imati vlastite alate za obavljanje posla. Ništa od ovoga ne vrijedi u slučaju Ricarda. Osim toga, ne smijete se obavljati isti posao za istog poslodavca najprije ugovorom o radu , a zatim i kao obrtnik. Stoga je vrlo vjerojatno da se Ricardo trebao samo prividno trebao baviti obrtništvom i da je zapravo bio zaposlenik.
Za početnu procjenu svog statusa, Ricardo može upotrijebiti jedan od mnogih kontrolnih popisa na temu lažnog samozapošljavanja koji se mogu pronaći na internetu:
https://www.handwerk-magazin.de/ scheinselbststaendigkeit/383/95/download
Da bi dobio osnovne informacije o svom statusu, Ricardo se može obratiti savjetovalištu za radno pravne odnose:
Posebna radno pravna savjetovališta:
https://www.arbeitundleben.de/arbeitsfelder/beratungsnetzwerk
https://www.faire-mobilitaet.de/hr
Pregled svih savjetovališta prema tematskoj specijalizaciji kao i jeziku Ricardo može pronaći na:
Tamo će saznati i koja prava ima kao samozaposlena osoba. Međutim, savjetovalište ne može obvezujuće utvrditi je li Ricardo lažno samozaposlen - tj. je li zaposlenik prema objektivnim kriterijima. Za to su zadužene određene institucije, kao Njemačko mirovinsko osiguranje, financijske službe i radni sudovi.
Ricardo može utvrditi status zaposlenika za kojeg se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje od strane klirinškog mjesta njemačkog mirovinskog osiguranja. To je centar za pitanja u vezi sa statusom pravno socijalnog osiguranja ljudi. Da bi to učinio, Ricardo mora ispuniti obrazac koji može preuzeti s web stranice njemačkog mirovinskog osiguranja:
Prilikom ispunjavanja obrasca može pomoći savjetovalište:
ili kontaktni centar njemačkog mirovinskog osiguranja. Nakon toga Ricardo mora predati zahtjev na slijedeću adresu:
Deutsche Rentenversicherung
Bund Clearingstelle für sozialversicherungsrechtliche Statusfragen
10704 Berlin
Za provjeru statusa Klirinško mjesto njemačkog mirovinskog osiguranja treba otprilike četiri tjedna. Nakon toga Ricardo će dobiti pismenu odluku.
Ako Klirinško mjesto potvrdi da je Ricardo zapravo bio zaposlen kao zaposlenik, a ne kao samozaposlena osoba, njegov poslodavac mora platiti sve doprinose (i poslodavčev i udio zaposlenika) za svo socijalno osiguranje, tj. za zdravstvenu, dugotrajnu skrb, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i mirovinsko osiguranje. To je važno, npr. za Ricardov zahtjev za starosnu mirovinu ili novac za nezaposlene. Temelj za obračun doprinosa je minimalna plaća u građevinskoj industriji.
Ako Ricardo ostane zaposlen kod svog poslodavca, poslodavac može oduzeti dio doprinosa za socijalno osiguranje od plaće, ali samo za tri mjesečne isplate plaća nakon što je mirovinsko osiguranje utvrdilo njegov status zaposlenika. Poslodavac može odbiti samo doprinose za socijalno osiguranje u iznosu koji prelazi mjesečnu granicu oslobađanja od oduzimanja (1.179,99 € od 2020.). Granica oslobađanja od oduzimanja je iznos koji se Ricardu ne može oduzeti od plaće, jer je ta svota potrebna za osiguranje egzistencije. Na primjer, ako Ricardo zaradi 1800 EUR neto, 1.179,99 EUR ostat će zaštićeno. Poslodavac stoga može zadržati najviše 620,01 EUR.
Ako Ricardo više ne radi u građevinskoj tvrtci, poslodavac više ne može potraživati taj iznos od njega. U tom slučaju mora mu uplatiti cjelokupni iznos osiguranja za socijalno osiguranje , tj. i do za poslodavca i dio za zaposlenika.
Kao stvarni zaposlenik koji je samo prividno samozaposlen, Ricardo je na početku radnog odnosa imao sva prava "normalnog" zaposlenika, uključujući pravo na kolektivno ugovorenu minimalnu plaću za kvalificirane radnike od 15,40 EUR bruto (West, listopad 2020.) kao i pravo na nastavak isplate plaća u slučaju bolesti.
Njegov šef ne priznaje odluku klirinške kuće i nastala prava te ih ne želi dodijeliti Ricardu kao samostalnom obrtniku. Kako bi ostvario svoja prava, Ricardo može podnijeti tužbu radnom sudu, kako bi se utvrdio njegov radni odnos. Jedino na taj način može ostvariti svoja prava. Informacije o ovom postupku nalaze se u Poglavlju 2.
Kao vjerojatno lažno samozaposlena osoba - pa tako i kao zaposlenik - Ricardo ima pravo na zdravstveno osiguranje preko svog poslodavca. Međutim, razjašnjavanje njegovog statusa može potrajati nekoliko tjedana. U to vrijeme Ricardo nije zdravstveno osiguran. Za ovo razdoblje zdravstveno osiguranje može mu naplatiti doprinose i visoke naknade za kašnjenje u plaćanju zbog nejasnog statusa zdravstvenog osiguranja. Iz tog se razloga preporučuje da Ricardo obavijesti zdravstveno osiguranje o početku samozapošljavanja i pristupi dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju za samozaposlene. Trenutni najniži iznos za zdravstveno osiguranje iznosi otprilike 150 EUR na mjesec.
U cijeloj Njemačkoj postoje mjesta koja pružaju medicinsku skrb osobama bez zdravstvenog osiguranja u akutnim slučajevima. Međutim, ta je skrb ograničena na minimum i ni na koji način nije poželjnija od registracije kod zdravstvenog osiguranja. Ricardo može dobiti točne informacije o takvim uredima iz centara za socijalno savjetovanje:
Ako zdravstveno osiguranje sazna da je Ricardo zapravo bio lažno samozaposlen, njegov poslodavac mora platiti doprinose za zdravstveno osiguranje. Ricardu bi tada bili nadoknađeni doprinosi koje je već uplatio.
U svakom slučaju, Ricardo mora prijaviti svoj prihod poreznoj upravi. Naknadno bi se trebao prijaviti za porezni broj i poslodavcu izdavati račune za svoj rad.
Registracijom obrta, kao formalno samozaposlena osoba, dužan je podnijeti poreznu prijavu u idućoj godini. Ako Ricardo to ne učini (na vrijeme), prijete mu troškovi za kašnjenje ili čak novčana kazna. Tako bi se obračunao porez koji Ricardo mora platiti. To za njega može biti nepovoljno.
Kad bi porezna uprava mogla dokazati Ricardovom poslodavcu da namjerno ili nesmotreno nije platio porez na plaću, poslodavac bi morao platiti porez za Ricarda. Za to bi Ricardo trebao potražiti savjet u specijaliziranom uredu, poreznom savjetniku ili odvjetniku specijaliziranom za porezno pravo.
Čim klirinška kuća utvrdi da je Ricardo lažno samozaposlen, prestaje i njegova obrtnička aktivnost. To znači da Ricardo tada mora najkasnije odjaviti svoje poslovanje. Najbolje je da to učini pomoću ovog obrasca:
Zahtjev za odjavu Ricardo može pronaći u Prilogu pod Prilog XVII. PDF, 247 KB, nije bez zapreka
Lažno samozapošljavanje je kažnjivo. Ricardov šef mogao je počiniti kazneno djelo jer nije plaćaodoprinose za zdravstveno, mirovinsko ili socijalno osiguranje . Ricardo ga stoga može prijaviti uredu nadležnom za financijsku kontrolu nezakonitog zapošljavanja u mjestu sjedišta građevinske tvrtke. Financijska kontrola rada na crno je služba koja kontrolira i provjerava poslodavca, da li plaća socijalna davanja za zaposlenike.
https://www.zoll.de/DE/Service/ Dienststellensuche/FKS/Schritt_02/ dienststellenfinder_node.html
Šef može biti kažnjen novčanom kaznom ili čak zatvorom.
Prije nego što to učini, Ricardo bi trebao zatražiti savjet odvjetnika jer postoji rizik da bi financijska kontrola rada na crno također mogla preispitati njegove postupke i pravno ih procesuirati.
Ricardo se može osobno javiti Financijskoj kontroli za rad na crno podnijeti prijavu i dati izjavu. Ako to nije moguće može im poslati poruku i online:
https://www.zoll.de/DE/Kontakt/Meldung_ FKS/kontakt_node.html
Za efikasnu provjeru i obradu slučaja FKS treba što je više moguće informacija. Stoga bi Ricardo trebao dati podatke o trajanju radnog odnosa, dnevnom radnom vremenu, primljenim iznosima, svjedocima itd.