Prisilni rad i radna eksploatacija

Natrag na navigator

Prisilni rad i radna eksploatacija

Primjer
Daniel je putem internetskog oglasa pronašao agenciju u svojoj domovini Rumunjskoj koja će ga zaposliti u Njemačkoj Za to mora platiti 500 EUR. Budući da nema toliko novca, agencija mu kaže da naknadu može obraditi naknadno. U Njemačkoj ga novi poslodavac preuzima s autobusnog kolodvora i odvodi u mali stan u kojemu drugi muškarci već borave. Poslodavac nagovara Daniela da mu preda svoje dokumente jer su kod njega sigurniji. Daniel mora plaćati 300 EUR mjesečno za smještaj. Poslodavac mu pokazuje dokumente na njemačkom koje Daniel ne razumije i kaže da je to njegov ugovor o radu. Nakon što ih je potpisao, poslodavac uzima dokumente sa sobom. On počinje raditi: U prosjeku 12 sati dnevno, sedam dana u tjednu. Poslodavac ga svaki dan vozi na različita gradilišta i vraća ga tako da Daniel ne zna zapravo gdje se nalazi niti gdje radi. Zna samo put od smještaja do supermarketa. Na kraju prvog mjeseca ne dobiva novac zbog toga što prvo mora otplatiti dugove. Krajem drugog mjeseca ponovno odgađaju isplatu. Jednom je dobio 200 EUR da kupi hranu. On se sprijateljio s još dvojicom muškaraca iz njegovog smještaja, koji mu kažu da su dobili tek dovoljno novca da prežive. Želi dati otkaz i traži natrag svoje dokumente. Poslodavac ne pristaje, i ucjenjuje ga time da mu duguje još novca. Također zna gdje živi Danielova obitelj, koja bi dobila "posjetitelje" ako ne nastavi raditi. Istovremeno mu obećaju da će mu uskoro dati novac. Daniel ne poznaje nikoga u Njemačkoj, ne govori njemački, nema novca, ne poznaje svoja prava i boji se. Ne vidi drugu mogućnost osim da nastavi s radom.

Daniel se nalazi u situaciji iz koje se ne može lako izvući. Lažnim činjenicama bio je namamljen u eksploatacijski radni odnos. Jedva da dobiva išta novaca. Rečeno mu je da ima dugove. Poslodavac mu prijeti da će mu nauditi obitelji koja živi kod kuće. Osim toga, uzeo mu je sve dokumente, tako da Daniel ne može jednostavno napustiti svog poslodavca.

To su tipični znakovi trgovine ljudima, prisilnog rada ili radne eksploatacije. Kontrolni popis službi protiv eksploatacije rada, prisilnog rada i trgovine ljudima pomaže u identifikaciji i klasifikaciji znakova prisilnog rada:

https://www.servicestelle-gegen-zwangsarbeit. de/arbeitshilfen/indikatorenliste/

1. Savjetodavna mjesta za žrtve trgovanja ljudima i prisilnog rada

Kao žrtva prisilnog rada Daniel ima posebna prava. Posebno su njemačke vlasti dužne identificirati prisilnu situaciju kao takvu i osloboditi ga iz takve situacije. Istovremeno ima pravo na informacije i savjetovanje.

Vrlo je važno da se Daniel prepozna kao žrtva i uputi u specijalizirano savjetovalište ili sam ode u takvo savjetovalište.

Specijalizirano savjetovalište može ga, između ostalog, savjetovati o pitanjima stanovanja i socijalnog prava, pružati krizne intervencije i psihosocijalne savjete te organizirati pravnog savjetnika. On pomaže u hitnim slučajevima u egzistencijalnom smislu, zna pristupiti medicinskoj skrbi i, ako je potrebno, također može pružiti informacije o ponudi pomoći u zemljama podrijetla. Specijalizirano savjetovalište može pomoći Danielu da pronađe smještaj. To se odnosi na građane EU -a, kao i na osobe iz trećih zemalja.

Ovdje, na primjer, možete pronaći pregled svih savjetovališta specijaliziranih za radnu eksploataciju i prisilni rad:

https://www.servicestelle-gegen-zwangsarbeit. de/beratungsstellen/

Radno pravna savjetovališta također su općenito upoznata s načinom prepoznavanja znakova prisilnog rada i iskorištavanja te mogu pomoći onima koji su pogođeni njihovom neizvjesnom situacijom.

Osim toga, postoje i drugi materijali čiji je cilj, osobito, olakšati savjetodavnim centrima i vlastima prepoznavanje znakova prisilnog rada (npr. „Visual Language“):

https://www.servicestelle-gegen-zwangsarbeit.de/arbeitshilfen/0_visual-language_broschuere_web/

2. Centar za zapošljavanje

Daniel je građanin Europske Unije i s time ima pravo na slobodno kretanje. Specijalizirana savjetovališta za one koji su žrtve prisilnog rada mogu pomoći Danielu u pitanjima o sigurnosti egzistencije. U načelu, građani Unije koji su žrtve prisilnog rada imaju pravo na osiguravanje egzistencije u skladu sa SGB II.

Za podnošenje tužbe protiv centra za zapošljavanje obično je potrebna potvrda policije, carine ili državnog odvjetništva koji potvrđuje sumnju u radnu eksploataciju / prisilni rad / trgovinu ljudima. Specijalizirano savjetovalište pomoći će Danielu da dobije ovaj certifikat.

3. Policija/carina

Daniel se također može izravno obratiti službi za provođenje zakona, kao što su, npr. policija ili carina. Međutim, uvijek ima smisla prethodno se obratiti specijaliziranom savjetovalištu kako bi se upoznali s mogućnostima suradnje s nadležnim tijelima za provedbu zakona. Savjetovalište obično ima odgovornu kontakt osobu u policiji ili carini koja je upoznata s temom prisilnog rada.

Daniel bi trebao biti svjestan da svi ljudi koji rade u Njemačkoj moraju o tome na vrijeme obavijestiti vlasti i - ako primaju plaću - moraju platiti porez i doprinose za socijalno osiguranje. Daniel nije bio upisan na socijalno osiguranje, a u njegovo ime nisu plaćeni porezi niti doprinosi za socijalno osiguranje. U Njemačkoj je to ilegalno.

Međutim, rizik od kazne za takav prekršaj za Daniela je nizak. Ako žrtva trgovine ljudima prijavi kazneno djelo koje je počinila, javni tužitelj može se suzdržati od krivičnog gonjenja. Državno odvjetništvo morat će poduzeti samo mjere protiv same žrtve u slučaju osobito teških kaznenih djela. Ako je učinjen samo upravni prekršaj, nadležno tijelo odlučuje hoće li se djelo procesuirati ili će se izreći novčana kazna.

Čak i ako Daniel, kao potencijalna žrtva trgovine ljudima, općenito nije obvezan surađivati s policijom ili carinom, no to mu nudi više prednosti nego nedostataka. On također pomaže osigurati da se kriminalci mogu kažnjavati i goniti pod najvećom strogoćom zakona.

4. Poslodavac

Daniel je radio i ima pravo primati svoju plaću. Savjetovalište može pomoći Danielu da dobije plaću za svoj rad. Kako bi to učinila, ona će kontaktirati poslodavca i pomoći Danielu da pronađe odvjetnika ako mora otići pred radni sud. Točnikoraci opisani su u Poglavlju2: Neisplaćivanje plaća.

5. Sud: Kazneni postupak/ postupak adhezije

Specijalizirano savjetovalište za prisilni rad može Danielu objasniti koje mogućnosti i potpore ima u slučaju kaznenog postupka protiv poslodavca. Ona mu također može pomoći da pronađe odgovarajućeg odvjetnika. Također može provjeriti ima li pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne štete.