Direktna poveznica
Primjer
Jiří već godinu dana radi kao savjetnik za kupce kod organizatora putovanja, a poslodavac ga je krajem ožujka stavio na skraćeno radno vrijeme zbog pandemije koronavirusa. Šef mu je dao ugovor da potpiše i rekao da mora raditi skraćeno. Ako Jiří ne potpiše ugovor, dobiti će otkaz. Jiříju ugovor uopće nije bio jasan: Unutra je pisalo da će raditi između 0 i 40 sati tjedno, nije dogovoreno koliko dugo će se skraćeni rad primjenjivati. Jiří je unatoč tome potpisao ugovor kao i svi ostali kolege i kolegice. U idućim mjesecima Jiří jer radio različito dugo: Ponekad samo dva sata dnevno, drugim danima morao je raditi osam ili više sati. U svibnju je uzeo tjedan dana odmora, a između su bili i neki blagdani. Jiří je primao samo 1.200 EUR mjesečno umjesto uobičajenih 2.000 EUR. Jiří ne razumije svoje obračune plaće: Doprinosi pored stavki kratkoročni dodatak, godišnji odmor i državni praznik njemu su neshvatljivi. Nakon tri mjeseca dogodilo se nešto što Jiří nije očekivao: Dobio je otkaz. Kao razlog za otkaz je navedeno je: "iz operativnih razloga". Jiří je jako razočaran jer misli da njegov šef nije ispunio svoja obećanja: Jiří je svakako trebao zadržati svoj posao. Jiří smatra da je otkaz nepravedan i želi učiniti nešto po tom pitanju. Sada želi cijelu svoju plaću, a također želi prijaviti da mu je šef isplatio premalo novca. Ali kome da se obrati?
Jiří odlazi ravno u savjetovalište za strane radnike, koje je također pomoglo mnogim njegovim prijateljima u problemima s poslodavcima. Takva savjetovališta postoje diljem cijele Njemačke:
Posebna radno pravna savjetovališta:
https://www.arbeitundleben.de/arbeitsfelder/beratungsnetzwerk
https://www.faire-mobilitaet.de/hr
Pregled svih savjetovališta prema specijalizaciji kao i jeziku mogu se pronaći na:
Savjetovanje je besplatno. Savjetnici i savjetnice govore nekoliko jezika i mogu pregledati Jiříjeve radne dokumente iz pravne perspektive i predložiti konkretna moguća rješenja.
Tijekom konzultacija Jiří saznaje više o radu na kratko: To je mjera koja pomaže u izbjegavanju viška radnika. Poslodavci koji privremeno imaju lošu situaciju poslovanja, kao npr. poslodavac Jiříja zbog ograničenja korone, ne mora odmah otpustiti svoje zaposlenike. Umjesto toga, zaposlenicima mogu privremeno smanjiti radno vrijeme. Kad se stanje s poslovanjem ponovno poboljša, radno vrijeme se može odmah povećati.
Ako poslodavac želi uvesti skraćeno radno vrijeme, potrebna mu je suglasnost zaposlenika. Većinu vremena pristanak se potvrđuje pisanim sporazumom. Takvi sporazumi moraju biti jasno i nedvosmisleno sročeni. Početak i kraj rada na kratko radno vrijeme treba izričito navesti. Sporazum koji je Jiří potpisao ne ispunjava ove uvjete i mogao bi biti neučinkovit. Jedna bi posljedica bila da bi Jiří imao pravo na punu plaću, također i za izgubljeno radno vrijeme. No, to bi se s pravnog gledišta moralo pobliže ispitati, npr. od strane pravnika specijalista za radno pravo
Für die ausgefallenen Arbeitsstunden erhalten Arbeitnehmerinnen und Arbeitnehmer 60 % des ausgefallenen Arbeitslohnes (wenn sie Kinder haben 67 %). Dieser Lohn wird auch Kurzarbeitergeld genannt.
Za izgubljeno radno vrijeme zaposlenici primaju 60% izgubljenihplaća (67% ako imaju djecu). Takva plaća naziva se naknada zbog službenog skraćivanja radnog vremena. Zauzvrat, poslodavac prima subvenciju od Savezne agencije za rad. Jiříjev poslodavac na kraju mjeseca prijavljuje agenciji za zapošljavanje koliko je sati zapravo izgubljeno. Ove informacije moraju biti istinite. Tijekom godišnjeg odmora Jiří mora primiti svoju uobičajenu punu naknadu za godišnji odmor. Jiříjev poslodavac također mora sam platiti praznike, ali samo u visini naknade zbog službenog skraćivanja radnog vremena.
Usporedbom vremenskih tablica i obračuna plaća, savjetnici i savjetnice utvrđuju da je Jiří primio premalo novca. Savjetuju Jiříja da podnese tužbu za isplatu zaostalih plaća. Točno koraci opisani su u Poglavlju 2: Neisplata plaće.
Što se tiče Jiříjevog otkaza: U osnovi nema zabrane davanja otkaza tijekom skraćenog radnog vremena.
Ako se ekonomska situacija poslodavca ne poboljša unatoč primjeni skraćenog radnog vremena i Jiříjev posao trajno ostane izgubljen, poslodavac može otpustiti Jiříja pod određenim uvjetima:
Jiří radi više od šest mjeseci u poduzeću koje ima više od deset zaposlenih. Time spada pod zakonsku zaštitu od otkaza. Radni sud može ispitati je li otkaz poslodavca opravdan i socijalno prihvatljiv. Ako Jiří to želi, može pokrenuti tužbu protiv otkaz pred radnim sudom. Savjetnici i savjetnice mogu pripremiti Jiříja da podnese tužbu protiv otkaza.
Skraćeno radno vrijeme završava otkazom. Poslodavac još mora unatoč tome platiti Jiříju. Prema službenoj verziji BMAS-a, Jiří ima pravo na punu plaću od datuma otkaza do kraja otkaznog roka, bez obzira na to je li još uvijek zaposlen s punim radnim vremenom ili ne. Jiří bi definitivno trebao nastaviti nuditi svoju radnu snagu i nakon otkaza, kako je dogovoreno u ugovoru!
Prilikom primanja naknade za nezaposlenost I, Jiří nema nedostataka zbog skraćenog radnog vremena, naknada za nezaposlene se računa kao da je Jiří radio s puno radno vrijeme.
Jiří može podnijeti žalbu usmeno u ured za pravne zahtjeve nadležnog suda za rad. Nadležnost suda u osnovi se temelji na sjedištu poslodavca. Ako je Jiří radio u mjestu koje nije sjedište poslodavca, može podnijeti tužbu i tamošnjem radnom sudu. To je njegov izbor. Lokalni nadležni radni sud Jiří može pronaći online:
https://www.gerichtsverzeichnis.de/verzeichnis. php
Jiří također može ispuniti obrazac za tužbu i poslati ga radnom sudu poštom ili faksom. Obrasci tužbe mogu se pronaći na web stranicama mnogih radnih sudova:
Primjer tužbe za zaštitu od otkaza Jiří može pronaći u Prilogu XXI. PDF, 527 KB, nije bez zapreka
Savjetnici i savjetnice u savjetovalištima za radno pravo mogu mu pomoći ispuniti obrazac za tužbu.
Važno! Jiří mora podnijeti tužbu sudu u roku od tri tjedna od dana kada je primio otkazno pismo. Nakon toga to više nije moguće.
Ako radni sud utvrdi da je otkaz bio pravno neutemeljen ili društveno neopravdan, Jiří može zadržati posao.
Budući da su savjetnici pronašli velike razlike između popisa radnog vremena i obračuna plaća, a time i vrlo vjerojatnu zlouporabu dodatka za skraćeno radno vrijeme, savjetuju Jiříja da obavijesti Zavod za zapošljavanje o činjenicama i pruži im dodatne dokaze, npr. liste s popisom stvarnog radnog vremena. Najbolje u pisanom obliku putem e-pošte ili poštom. Kontaktne podatke lokalne agencija za rad Jiri može pronaći online:
https://con.arbeitsagentur.de/prod/apok/metasuche/suche/dienststellen
To ne pomaže Jiříju da dobije punu plaću, ali može dovesti do toga da poslodavac bude kažnjen i suprotstavi se sličnom ponašanju u budućnosti.
Ako okolnosti ukazuju na prijevaru, agencija za zapošljavanje proslijedit će podatke javnom tužitelju. Istražitelji pokreću kazneni postupak ako su naknade zbog službenog skraćivanja radnog vremena pogrešno upotrijebljene i počinjeno je kazneno djelo. Jiří i njegovi kolege tada se mogu pojaviti kao svjedoci u postupku.
Ako su radili više sati od navedenog, poslodavac mora očekivati novčanu kaznu ili čak zatvor. Daljnje posljedice mogu npr. biti, buduće isključenje iz javnih natječaja. Poslodavac se tada više ne smatra pouzdanim prema trgovačkom pravu.
U pravilu postoji samo rizik od kaznene odgovornosti za poslodavca. Međutim, postoje iznimke u kojima se zaposlenici mogu optužiti za pomaganje i podržavanje kaznenih djela. To se u praksi vrlo rijetko događa.
U Jiříjevu slučaju može doći i do kršenja Zakona o minimalnoj plaći, koji se može kazniti kao upravni prekršaj novčanom kaznom do 500.000 EUR.
Jiří stoga također može proslijediti stvar financijskoj kontroli rada na crno. Financijska kontrola rada na crno je služba koja kontrolira i provjerava poslodavca, da li plaća socijalna davanja za zaposlenike. Adresu lokalne Financijske kontrole rada na crno Jiří može pronaći na slijedećim internetskim stranicama. Sve što mu treba je poštanski broj mjesta gdje poslodavac ima svoju tvrtku:
Jiří se može osobno javiti u FKS, podnijeti prijavu i dati izjavu. Ako to nije moguće može im poslati poruku i online:
https://www.zoll.de/DE/Kontakt/Meldung_ FKS/kontakt_node.html