1. Što je sloboda kretanja radnika?

Sloboda kretanja radnika spada u temeljne slobode EU-a.
Njome je građanima iz 27 zemalja EU-a kao i onima sa Islanda, iz Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, omogućeno zapošljavanje u jednoj od tih zemalja bez radne dozvole.

Sloboda kretanja radnika također se primjenjuje i na članove obitelji građana navedenih zemalja, čak i ako ti članovi obitelji dolaze iz trećih zemalja.

U okviru slobode kretanja radnika imate pravo:

• tražiti posao u nekoj drugoj zemlji,
• raditi u toj zemlji bez uvjetovane radne dozvole,
• stanovati u toj zemlji u navedenu svrhu,
• ostati u toj zemlji i po okončanju radnoga odnosa,
• da se s vama s obzirom na mogućnosti zaposlenja, obrazovanja i stručnog usavršavanja, na pristupanje sindikatima, dostupnost stanovanja te na sve druge socijalne i porezne olakšice i uvjete rada postupa jednako kao i s državljanima zemlje domaćina.

2. Jednako postupanje

Građani EU-a koji rade u nekoj od drugih zemalja EU-a (zemlja domaćin) te članovi njihovih obitelji imaju pravo da se s njima postupa kao i s državljanima zemlje domaćina.

To za tražitelje posla konkretno znači sljedeće

Imate pravo na onu istu podršku javne službe za zapošljavanje kao i državljani zemlje domaćina. Doduše, postoje ograničenja kod davanja za pokrivanje osnovnih životnih potreba.

Pozor: Ako se natječete za neko radno mjesto, poslodavac vas zbog činjenice da je vaše mjesto stalnog boravka u nekoj drugoj državi članici ne smije zakidati u odnosu na druge kandidate.

Pozor: U pravilu poslodavci od kandidata iz drugih zemalja članica EU-a smiju zahtijevati poznavanje njemačkog jezika. Ipak, ti zahtjevi koji se tiču poznavanja jezika moraju biti primjereni te nužni za dotično radno mjesto. Poznavanje njemačkog jezika naročito ne smije poslužiti kao izlika za diskriminaciju građana EU-a prilikom natječajnoga postupka ili za njihovo isključivanje iz tog postupka. U određenim slučajevima te kod određenih radnih mjesta može biti opravdano zahtijevati vrlo dobro znanje jezika. No nije dopušteno od kandidata zahtijevati da budu „izvorni govornici”.

Za radnike vrijedi sljedeće: od svog prvog radnog dana imate pravo, jednako kao i njemački državljanin, na:

• pristup obrazovanju, pristup strukovnim školama i osposobljavanju,
• pristup stanovanju, uključujući socijalne stanove ili olakšice u vezi sa stjecanjem vlasništva na stambenoj nekretnini,
• socijalne i porezne olakšice, uključujući doplatak za pokrivanje osnovnih životnih troškova, ako je vaš dohodak prenizak.

Također i na radnome mjestu s vama moraju postupati jednako kao s vašim kolegicama i kolegama koji su državljani zemlje domaćina. Ovo se naročito odnosi na:

• naknadu za rad, otkaz ugovora o radu te ostale uvjete zapošljavanja i uvjete rada,
• zdravlje i sigurnost na radnome mjestu,
• pravo na članstvo u sindikatu, na biranje sindikalnog upravnog odbora ili pravo da sami budete birani na neku od pozicija u upravnom vijeću sindikata.

Ako idete živjeti ili raditi u neku drugu zemlju EU-a, zbog toga ne biste smjeli biti u nepovoljnijem položaju. Ovo se također odnosi i na vašu socijalnu sigurnost. Iz tog razloga postoje europski propisi kojima se štite vaša prava na socijalno osiguranje. Ti propisi vrijede u 27 zemalja EU-a kao i na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj.

Ta pravila počivaju na četiri načela:

• Uvijek podliježete sustavu socijalne sigurnosti samo jedne zemlje. To također znači da samo u toj zemlji plaćate doprinose za socijalno osiguranje.
• Imate ista prava i obveze kao i državljani zemlje domaćina.
• Vremenska razdoblja osiguranja, zaposlenja i boravaka koja ste navršili u drugim zemljama uzet će se obzir prilikom uvažavanja vaših prava u dotičnom sustavu socijalnog osiguranja.
• Ako u nekoj zemlji imate pravo na novčana davanja, primat ćete ih i onda ako ne živite u toj zemlji.

Za ta se prava možete izboriti na sudu.