Zaposlenje u javnoj upravi (javnoj službi) načelno je također otvoreno građanima EU-a kao i državljanima trećih zemalja. Osim toga, kao građanin EU-a, u Njemačkoj možete postati i državni službenik. To je izričito regulirano u čl. 7. Saveznog zakona o državnim službenicima (Bundesbeamtengesetz "BBG"). Međutim, pristup javnoj službi smije na osnovi europskih pravnih propisa koji se tiču obnašanja zadaća u ključnom području vrhovne vlasti, ostati rezerviran za vlastite državljane (ekstreman primjer: dužnost predsjednika Savezne Republike Njemačke). Ipak, pretežit dio djelatnosti javnih službi u Njemačkoj ne spada u uska ključna područja vrhovne vlasti.

Jednak pravni položaj također vrijedi i za članove vaše obitelji. Članovi obitelji građana EU-a također imaju ravnopravan pristup tržištu rada (čl. 23. Direktive 2004/38/EZ). Tim je pristupom također obuhvaćena i mogućnost zaposlenja u javnoj službi kao namještenik ili državni službenik.

Savjet: Ako se zanimate za radno mjesto u javnoj upravi, ne ustručavajte se poslati zamolbu. Vlada Savezne Republike Njemačke postavila je povećanje udjela ljudi migrantskog podrijetla u javnim službama Savezne Republike kao cilj.

• Pristup obrazovanju, pristup strukovnim školama i osposobljavanju.
• Pristup stanovanju, uključujući socijalne stanove ili olakšice u vezi sa stjecanjem vlasništva na stambenoj nekretnini.
• Socijalne i porezne olakšice, uključujući dodatna davanja za pokrivanje osnovnih životnih troškova, ako je vaš dohodak prenizak.

Na radnome mjestu s vama moraju postupati jednako kao s vašim kolegicama i kolegama koji su državljani zemlje domaćina. Ovo se naročito odnosi na:

• naknadu za rad, otkaz ugovora o radu te na ostale uvjete zapošljavanja i rada,
• zdravlje i sigurnost na radnom mjestu,
• pravo na članstvo u sindikatu, na biranje sindikalnog upravnog odbora ili pravo da sami budete birani na neku od pozicija u upravnom vijeću nekoga sindikata.

Građani Europske unije na koje se primjenjuje njemačko zakonodavstvo iz područja socijalnog osiguranja imaju jednaka prava i dužnosti kao i Nijemci. S njima se zbog njihova državljanstva ne smije postupati lošije. Ako pravo na neko davanje ovisi o okončanju (navršenju) određenoga razdoblja osiguranja, kao što je to slučaj kod obaveznog njemačkog mirovinskog osiguranja, te pretpostavke moraju ispuniti i građani Unije. Ako razdoblja osiguranja u Njemačkoj nisu dostatna za tamošnje priznavanje prava, u obzir će se uzeti također i ona razdoblja osiguranja koja su navršena u drugim zemljama EU-a, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj. Na taj se način osigurava da se zaštita na temelju osiguranja ne izgubi ili da ne propadne razdoblje osiguranja ako građani Unije odluče raditi u nekoj drugoj zemlji.

O dvama faktorima ovisi koja je zemlja nadležna za vašu socijalnu sigurnost:

• o vašoj situaciji koja se tiče rada (zaposleni ste ili samozaposleni),
• o zemlji vašeg stalnog boravka (ali ne ovisi o vašem državljanstvu).

Ne možete birati koja će zemlja za vas biti nadležna.

Načelno podliježete sustavu socijalne sigurnosti one zemlje u kojoj radite. Dakle, ako dobijete novi posao u Njemačkoj, Njemačka je nadležna za vas.

Pozor: Kod pograničnih radnika i upućenih radnika na rad u inozemstvo te osoba koje rade u više od jedne zemlje treba voditi računa o specifičnostima.

Više informacija o tome možete naći u smjernicama Europske komisije. Na sljedećem linku smjernice možete preuzeti na jeziku koji vam odgovara. Kako biste to učinili, kliknite u donjem dijelu internetske stranice na odgovarajući jezik.

Pozor: Sustavi socijalne sigurnosti razlikuju se od zemlje do zemlje. Informirajte se o tome koja prava i dužnosti vrijede u zemlji koja je za vas nadležna. Ovdje vam dajemo pregled koji se odnosi na sustav socijalne sigurnosti i socijalna davanja u Njemačkoj.

Pregled sustava socijalne sigurnosti u drugim zemljama donosimo ovdje.
Pregled je strukturiran kroz 12 poglavlja (tabela): financiranje, davanja u naravi u slučaju bolesti, novčana davanja u slučaju bolesti, majčinstvo/očinstvo, invalidnost, starost, nadživjele osobe, nezgode na radu i profesionalna oboljenja, obiteljska davanja, nezaposlenost, minimalna socijalna zaštita i dugotrajna skrb.

Radnik je ona osoba koja

• tijekom određenoga vremena
• za drugoga
• prema njegovim uputama
• obavlja poslove
• za koje zauzvrat dobiva plaću.

O pojedinačnom će slučaju ovisiti jesu li ti kriteriji ispunjeni. Ne postoje minimalni zahtjevi u pogledu opsega rada ili plaće za rad. Osobe koje rade skraćeno radno vrijeme ili one s niskim prihodima također mogu biti radnici.

Samozaposlene osobe nisu radnici te se stoga na njih ne primjenjuje sloboda kretanja radnika. Ako je sjedište njihova poduzeća u nekoj drugoj zemlji, njihovo pravo na rad ovdje proizlazi iz slobode pružanja usluga odnosno, ako je sjedište njihovog poslovanja u Njemačkoj, iz slobode poslovnog nastana.

Studenti nisu radnici. No, mogu se smatrati radnicima ako rade uz studiranje.