Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Sustav strukovnog obrazovanja u Njemačkoj ima dugu tradiciju te je osobito dobro prihvaćen u gospodarstvu. Također, značajno doprinosi tome da Njemačka ima najnižu stopu nezaposlenosti mladih u usporedbi s drugim zemljama EU-a. Ovdje se možete informirati o raznolikim mogućnostima strukovne izobrazbe za pojedinu struku ili zanimanje u Njemačkoj.

1. Oblici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Razlikuje se

  • Dualno strukovno obrazovanje (u poduzećima i strukovnim školama)
  • Školsko strukovno obrazovanje (na strukovnim akademijama, strukovnim školama ili stručnim kolegijima),
  • Obrazovanje za učenike koji polažu maturu , odnosno posebni oblici obrazovanja u gospodarstvu,
  • Studij i Dualni studij,
  • Stručno usavršavanje.

Strukovno obrazovanje ne smije se zamijeniti sa stručnim usavršavanjem koje se uz rad nudi kao popratni program na (poslovnim) akademijama, a cilj mu je prilagodba znanja i vještina u skladu s izmijenjenim zahtjevima poslovnog okruženja.

2. Dualno strukovno obrazovanje

Otprilike 70% svih završenih strukovnih obrazovanja u Njemačkoj provodi se u obliku dualnog strukovnog obrazovanja (osposobljavanje u vidu naukovanja). „Dualnost” ili dvostrukost predstavlja dvodijelni oblik obrazovanja na dvije različite obrazovne lokacije: u strukovnoj školi vježbenik (naučnik) usvaja teoretska stručna znanja, a u poslovnoj organizaciji praktična iskustva i vještine. Kombinacija obrazovanja u poduzeću i strukovnim školama jamči povezanost teorije i prakse. Upravo zbog povezanosti teorije i prakse ovaj se oblik obrazovanja smatra posebnošću njemačkog obrazovnog sustava koji je priznat i u međunarodnim okvirima.

Većina državno priznatih zanimanja s formalnom izobrazbom – trenutačno ih je oko 350 – razrađena je prema dualnom sustavu. Obrazovanje u okviru dualnog sustava ponajprije se stječe za zanimanja u obrtništvu, trgovini, industriji, uslužnim djelatnostima ili poljoprivredi. Nastava u strukovnim školama u pravilu se održava jedan do dva dana tjedno uz rad u poduzeću za strukovno osposobljavanje. Za neka se zanimanja nastava u školi održava kao blok nastava: to znači da vježbenik naizmjenično nekoliko tjedana zaredom pohađa nastavu u školi, a zatim ponovno radi u poduzeću za osposobljavanje. Za vrijeme programa naukovanja poduzeće u kojem se provodi osposobljavanje isplaćuje naknadu.

Napomena: Kratki videji Saveznog instituta za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (BiBB) na njemačkom i engleskom jeziku pružaju uvid u strukovno obrazovanje.

3. Školsko strukovno obrazovanje

Pored dualnog strukovnog obrazovanja u Njemačkoj postoji također i školsko strukovno obrazovanje. Prema kriteriju vrednovanja, isključivo školsko obrazovanje izjednačeno je s dualnim obrazovanjem. Izbor programa školskog strukovnog obrazovanja je velik, na primjer u području zdravstva i socijalne skrbi (medicinske sestre i njegovatelji, farmaceutsko-tehnički asistenti, njegovatelji starijih osoba, socijalni radnici, odgajatelji i sl.), u području stranih jezika te tehničkih poslova i IT-a (asistent informacijske tehnologije) ili dizajna (asistent tehničkog dizajna). Školsko strukovno obrazovanje stječe se na državnim ili privatnim srednjim strukovnim školama ili poslovnim akademijama u punoj nastavnoj satnici i traje 1 do 3 godine. Privatne strukovne škole, ako je predviđeno, naplaćuju školarinu.
U pravilu se za vrijeme školskog strukovnog obrazovanja ne prima nikakva naknada. Međutim, u određenim okolnostima učenici strukovnih škola imaju prema Saveznom zakonu o poticanju obrazovanja („Bundesausbildungsförderungsgesetz”) pravo na financijsku pomoć, poznatiju kao stipendija za učenike („Schüler – BAföG”).

Savjet: Budući da uglavnom postoje fiksni rokovi za prijavu u srednje strukovne škole, trebalo bi se na vrijeme informirati u željenim školama. Detaljni pregled strukovnih škola po saveznim pokrajinama nudi baza podataka KURSNET Savezne agencije za rad.

4. Obrazovanje za učenike koji polažu maturu, odnosno posebni oblici obrazovanja u gospodarstvu

Gospodarstvo (osobito industrijska i trgovačka poduzeća te osiguranja) nudi obrazovne programe koji su posebno prilagođeni maturantima i nose naziv „posebno obrazovanje u gospodarstvu” ili „obrazovanje za učenike koji polažu maturu”.

Za ove obrazovne programe u pojedinim saveznim pokrajinama postoje različiti modeli, a odlikuje ih usmjerenost na praksu, uska povezanost s potrebama gospodarstva i visoki teoretski standardi. Programi postoje u komercijalnom sektoru, IT-u (poslovni informatičari), stranim jezicima i prometnom sektoru (kontrolori zračnog prometa). U strukovnim se školama u okviru posebnih strukovnih razreda stječu znanja iz knjigovodstva, računovodstva, marketinga, EOP-a ili stranih jezika.

Osobito za sljedeće skupine zanimanja s formalnom izobrazbom postoje specijalni programi za učenike koji polažu maturu:

  • industrijski tehnolog – stručno usmjerenje podatkovna tehnologija
  • asistent u informatici
  • informatičar
  • poslovni informatičar
  • kontrolor zračnog prometa

Tijekom strukovnog obrazovanja poslovna organizacija koja provodi osposobljavanje isplaćuje naknadu.

Savjet: Centar za informacije o stručnim zanimanjima Savezne agencije za rad nudi korisne informacije za sva zanimanja s formalnom izobrazbom. Od pomoći može biti također osobno savjetovanje za profesionalno usmjeravanje Savezne agencije za rad.

Kod svojih promišljanja o izboru mjesta za strukovnu izobrazbu budući vježbenici trebaju voditi računa o početku izobrazbe: većina programa strukovne izobrazbe započinje 1. kolovoza ili 1. rujna određene godine. Veliki broj tvrtki već početkom godine započinje s traženjem vježbenika, a upravo banke i veće poslovne organizacije objavljuju natječaje za strukovnu izobrazbu cijelu godinu prije početka osposobljavanja. Kandidati za strukovnu izobrazbu trebali bi već u predzadnjoj školskoj godini početi razmišljati o tome koje bi zanimanje za njih moglo biti najprikladnije. Pomoć u traženju i odabiru strukovnog obrazovnog programa može vam se pružiti i prilikom dana otvorenih vrata u centrima za informacije o stručnim zanimanjima u organizaciji agencija za zapošljavanje ili na edukacijskim sajmovima.

5. Stručno usavršavanje

Strukovno obrazovanje ne smije se zamijeniti sa stručnim usavršavanjem koje se uz rad nudi kao popratni program na (poslovnim) akademijama. Cilj mu je prilagodba znanja i vještina u skladu s izmijenjenim zahtjevima poslovnog okruženja.

Stručno usavršavanje može već postojeće strukovno obrazovanje produbiti ili proširiti. Stručnom usavršavanju su prethodile ranije obrazovne faze i/ili međuvremena profesionalna aktivnost. Stručno usavršavanje može biti autodidaktičko, u obliku javno dostupnih obrazovnih programa ili, ako se usavršavanje provodi unutar poduzeća, također u obliku kontinuiranog stručnog usavršavanja u poduzećima.

Kod stručnog usavršavanja razlikuje se:

  • usavršavanje (prilagodba znanja u izučenom zanimanju),
  • prekvalifikacija (profesionalno preusmjeravanje),
  • edukacijski programi za napredovanje u karijeri ili stjecanje dodatnih kvalifikacija.

Stručno usavršavanje u pravilu se provodi uz rad, dakle moguće je pohađanje stručnih edukacijskih programa uz obavljanje posla.

Usavršavanje je usmjereno na stjecanje kvalifikacija koje su već izučene za određeno zanimanje, ali ih je potrebno produbiti, prilagoditi tehničkom razvoju ili nadograditi na način da bude omogućeno napredovanje u poslu. Kvalifikacije stečene usavršavanjem najčešće se dokazuju ispitima koje provode nadležne službe (uglavnom obrtničke ili industrijske i trgovinske komore).

Primjer za profesionalno usavršavanje s mogućnošću napretka su tečajevi koje pohađaju stručni zaposlenici i koji završavaju majstorskim ispitom, tečajevi za pripremu ispita s kvalifikacijom poslovnog administratora ili programi obuke koji pripremaju polaznike za ispit u skladu s Pravilnikom o procjeni primjerenosti osposobljavatelja (Ausbilder-Eignungsverordnung „AEVO”).

Pod pojmom prekvalifikacija podrazumijeva se obrazovanje, odnosno osposobljavanje za poslove koji se razlikuju od prethodno obavljanog ili izučenog zanimanja. Zbog znanja i iskustva stečenih u ranije obavljanim poslovima često je moguće kraće trajanje programa prekvalifikacije za novo zanimanje u usporedbi s početnikom. Doduše, u određenim okolnostima, u programima za prekvalifikaciju može sudjelovati i netko bez prethodnog strukovnog obrazovanja, ali tada se radi o obrazovnom programu.

Prekvalifikacija predstavlja mogućnost osposobljavanja za novu vrstu poslova ako staro zanimanje više nije moguće obavljati, primjerice zbog zdravstvenih razloga. Ili ako zbog stalnih strukturnih promjena na tržištu rada dođe do promjene potreba za stručnom radnom snagom, a time i do dodatnih zahtjeva za edukacijom radnika (na primjer kao rezultat digitalizacije).

Uz pomoć programa prekvalifikacija može se provesti profesionalno preusmjeravanje i izučiti novo zanimanje.
Prekvalifikacija završava ispitom pred nadležnom komorom (industrijska i trgovinska komora, obrtnička komora i dr.) i dovodi npr. do priznatih stručnih kvalifikacija od strane industrijske i trgovačke komore („IHK”) ili potvrde o naukovanju („Gesellenbrief”). Trajanje prekvalifikacije ovisi o stvarnom trajanju obrazovnog programa za dotično zanimanje. Obrazovanje za poslove ekonomske struke najčešće traje 3 godine (trajanje prekvalifikacije najmanje 21 mjesec), a za tehnička zanimanja 3,5 godine (do 28 mjeseci za prekvalifikaciju).

U Njemačkoj programe prekvalifikacije često financira država, najčešće regionalni centri za zapošljavanje („Jobcenter”) i Savezna agencija za rad, u nekim slučajevima i Oružane snage Njemačke („Bundeswehr”) ili se financiraju u okviru davanja za rehabilitaciju ("Reha-Leistung") (zakonsko osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, Njemačko mirovinsko osiguranje, ostala osiguranja i dr.).