Pod određenim uvjetima i EU-građanke i EU-građani mogu dobiti financijsku potporu prilikom svog obrazovanja ili stručnog usavršavanja.
Za poticanje strukovnog obrazovanja i stručnog usavršavanja na raspolaganju su individualna poticajna sredstva. Najvažnija su:

1.    Stipendija za strukovno obrazovanje (BAföG), a zahtjev za njeno odobrenje može se podnijeti za studij ili školsko obrazovanje;
BAföG za učenike: kod nekih smjerova školskog obrazovanja naučnici dobivaju naknadu za obrazovanje. To na primjer vrijedi za obrazovanje za medicinsku sestru / medicinskog tehničara. Naučnici u drugim smjerovima strukovnog obrazovanja često ne dobivaju nikakve isplate. U tim slučajevima država potiče prvo obrazovanje na strukovnim školama, kolegijima (trogodišnjim školama za odrasle za naknadno polaganje mature), akademijama i visokim školama.
Nakon izmjene Zakona BAföG 2019. godine stipendije se mogu dobiti i za studij na privatnoj poslovnoj akademiji.

Stipendija Aufstiegs-BAföG: njome se potiče nastavak strukovne izobrazbe, kojom se omogućava napredovanje u struci. Stipendijom „Aufstiegs-BAföG“ država povećava sufinanciranje za pristojbe na nastavne programe.

Stipendijom Bafög für das Studium (Bafög za studij) stipendiraju se studenti iz financijski slabije stojećih obitelji koji žele započeti studij primjerice na nekoj njemačkoj visokoj stručnoj školi ili sveučilištu. Pravo na stipendiju BAföG nemaju samo njemački državljani. Pravo na istu imaju i studenti iz drugih EU zemalja kao i stranci koji mogu predočiti boravišnu dozvolu i koji osobno ispunjavaju individualne preduvjete za dodjelu stipendije. Ne smijete biti stariji od 30 godina.

Zahtjev za BAföG-stipendiju morate podnijeti u pisanom obliku pri nadležnom uredu za potporu u obrazovanju. To znači:
•    zavodu „Studierendenwerk” u mjestu visoke stručne škole u kojem treba započeti studij,
•    uredu za potporu u obrazovanju gradske ili okružne uprave na čijem se području nalazi obrazovna ustanova.

Napomena: Naučnici koji su završili dualno obrazovanje u nekom poduzeću i za to primaju naknadu za obrazovanje, isključeni su iz programa Bafög stipendija.

2.    Zahtjev za potporu za obrazovanje mogu podnijeti mladi ljudi s invaliditetom (tjelesnim oštećenjem). Agencija za rad u mjestu stanovanja ili mjestu obrazovanja provjerava preduvjete za ostvarenje prava na potporu za obrazovanje.

3.    Potporu za strukovnu izobrazbu (BAB) mogu zatražiti naučnici kao sudionici u obrazovnom programu pripreme za zapošljavanje u struci. Cilj je pružiti potporu naučnicima koji pohađaju obrazovanje izvan prebivališta svojih roditelja i moraju financirati vlastito kućanstvo.   

4.    Prateće obrazovne potpore (AbH) podupiru mjere za praćenje naučnika te isto tako podupiru i stručno obrazovanje s privatnim satovima instrukcija. Cilj je spriječiti prekid obrazovanja.

U Saveznoj agenciji za rad potražite savjet o tome imate li pravo na poticajna sredstva, koji su preduvjeti i koliko iznose ti poticaji. Informacije vezane za financijske potpore za obrazovanje i stručno usavršavanje naći ćete u sažetom obliku uInformativnom listu (Merkblatt) 6 Savezne agencije za rad.

Početak strukovnog obrazovanja u Njemačkoj ne ovisi o dobi, spolu ili nacionalnosti i moguć je u svakom trenutku. Preduvjet za to je, međutim, pronalazak poduzeća u kojem se provodi strukovno osposobljavanje. U traženju prikladnog zanimanja s formalnom izobrazbom i poslovne organizacije za strukovno osposobljavanje pomoć mogu pružiti agencije za zapošljavanje ili komore (npr. industrijske i trgovinske komore, obrtničke komore, poljoprivredne komore).

U slučaju postojanja određenih preduvjeta, stručne kvalifikacije mogu se također steći i u okviru programa usavršavanja odn. prekvalifikacije. Ovisno o zanimanju, one traju između 1,5 mjeseca i 3,5 godine, a mogu se financirati iz javno dostupnih sredstava putem Savezne agencije za rad odn. centara za zapošljavanje (Jobcenter) ili ustanova za rehabilitaciju. Opravdani razlozi za financiranje mogu biti primjerice nedostatak određenih zanimanja na tržištu rada za kojima postoji potražnja ili profesionalno preusmjeravanje zbog zdravstvenih razloga. Daljnje informacije možete pronaći ovdje.

Detaljne informacije o obrazovnom sustavu u Njemačkoj te osobito o općem i strukovnom obrazovanju za odrasle osobe možete pronaći na internetskoj stranici europske informacijske mreže za obrazovanje „Eurydice“.

U dualnom i školskom strukovnom obrazovanju s punom nastavnom satnicom stječe se stručna kvalifikacija koja omogućuje obavljanje određenog zanimanja. Posebice dualni sustav strukovnog obrazovanja u Njemačkoj ima dugu tradiciju te je osobito dobro prihvaćen u gospodarstvu.

Jedinstveni obrazovni standard na području cijele Njemačke i kvalifikacije priznate od strane države djeluju kao oznaka kvalitete u koju se poslodavci mogu pouzdati pri zapošljavanju novih radnika. Kvalificirani radnici imaju manji rizik da ostanu bez posla i često ostvaruju veće prihode od priučenog pomoćnog osoblja. Osim toga, dualni sustav strukovnog obrazovanja nudi izvrsne mogućnosti usavršavanja i napredovanja u karijeri, npr. do majstora obrtnika, nadzornika u industriji ili poslovnog administratora (Fachwirt). Dualno obrazovanje time tvori temelj za cjeloživotno učenje i dobre mogućnosti zapošljavanja i napretka u karijeri.

Trenutačno, 10 najčešće traženih zanimanja s formalnom izobrazbom kod mladih žena su sljedeća:

• uredska komercijalistica,
• medicinska stručna radnica,
• prodavačica,
• komercijalistica u maloprodaji,
• stomatološka stručna radnica,
• industrijska komercijalistica,
• frizerka,
• hotelska komercijalistica,
• specijalizirana prodavačica u trgovini prehrambenim proizvodima,
• bankovna komercijalistica.

Kod mladih muškaraca 10 najomiljenijih zanimanja su:

• mehatroničar za motorna vozila,
• elektroničar,
• komercijalist u maloprodaji,
• industrijski mehaničar,
• mehaničar postrojenja za sanitarnu tehniku, grijanje i klimatizaciju,
• prodavač,
• stručni informatičar,
• stručni suradnik za skladišnu logistiku,
• komercijalist u veleprodaji i inozemnoj trgovini,
• uredski komercijalist.

U najtraženijim zanimanjima često je teško pronaći odgovarajuće mjesto za naukovanje. Stoga se ne bi trebalo unaprijed fokusirati na samo jedno zanimanje, nego se valja informirati o različitim profesijama. Mladi bi ljudi trebali pokušati ispitati vlastite sposobnosti i sklonosti i nakon toga odabrati odgovarajuće zanimanje s formalnom izobrazbom. Pored 10 TOP zanimanja postoji široka paleta ostalih zanimljivih zanimanja u najrazličitijim sektorima. Detaljnije informacije o profilu zanimanja i prethodno stečenom stupnju obrazovanja koje se traži pronaći ćete na internetskim stranicama Saveznog instituta za strukovnu izobrazbu ili Savezne agencije za rad. Savezna agencija nudi usluge savjetovanja mladim ljudima kojima se daje potpora u potrazi za pravim zanimanjem (savjetovanje za profesionalno usmjeravanje). U Centru za informacije o stručnim zanimanjimaSavezne agencije za rad moguće je na licu mjesta dobiti informacije o svim mogućnostima obrazovanja i studiranja.

Kod traženja prikladnog mjesta za naukovanje na raspolaganju su vam konzultacije za profesionalno usmjeravanje i podrška agencija za zapošljavanje. Pored usluga osobnog savjetovanja i posredovanja u pronalaženju mjesta naukovanja mladim je ljudima na raspolaganju također široka ponuda za samostalno pretraživanje mogućnosti naukovanja. Putem burze poslova mogu se samostalno pretraživati slobodna radna mjesta za naukovanje. Mogućnosti školskog strukovnog obrazovanja za područje cijele Njemačke mogu se pronaći putem internetske stranice Kursnet. Pomoć u odabiru strukovnog obrazovnog programa nude dani otvorenih vrata u informativnim centrima za profesionalno usmjeravanje agencija za zapošljavanje ili edukacijski sajmovi.

Pored Savezne agencije za rad, također i internetske burze poslova obrtničkih komora te industrijskih i trgovinskih komora nude pomoć u traženju mjesta za naukovanje.

Komore (npr. industrijske i trgovinske komore, obrtničke komore, poljoprivredne komore) mogu također osigurati podršku. Kako bi se tražitelji naukovanja povezali s odgovarajućim poduzećima, „savjetnici po mjeri” i „timovi za dobrodošlicu” osiguravaju u komorama podršku malim i srednjim poduzećima u dodjeli mjesta za naukovanje mladim ljudima iz zemlje i inozemstva.

Sveobuhvatne informacije dostupne su također na stranicama:

• „Du und Deine Ausbildung = praktisch unschlagbar (Ti i tvoje obrazovanje = zajamčen uspjeh)“
• Na višejezičnom informativnom portalu Savezne vlade Make-it-in-Germany pronaći ćete daljnje burze mjesta za naukovanje industrijskih i trgovinskih komora te obrtničkih komora, ponude za posebno tražene kvalifikacije kao i radar slobodnih mjesta za naukovanje obrtničkih komora te druge zanimljive informacije koje su važne za vaše obrazovanje.

Dualno obrazovanje regulirano je Zakonom o strukovnom obrazovanju (Berufsbildungsgesetz, BBiG) te pojedinim pravilnicima o obrazovanju za odgovarajuća zanimanja. Time su utvrđeni okvirni uvjeti za obrazovanje, kao na primjer prava i dužnosti vježbenika (naučnik ili "Azubi") te sadržaji obrazovnih programa.

Na koji se način obrazovanje definira u konkretnom slučaju, utvrđeno je ugovorom o obrazovanju/naukovanju. Nadležne službe (npr. industrijska i trgovinska komora – IHK ili obrtnička komora - HWK) nadgledaju provođenje obrazovanja i organiziraju ispite.

Preduvjeti: Formalno gledajući, za dualno strukovno obrazovanje nije propisan nikakav prethodno stečeni stupanj obrazovanja. Prema njemačkom Zakonu o strukovnom obrazovanju načelno svatko može završiti dualno obrazovanje, bez obzira na spol, starosnu dob ili stečene formalne kvalifikacije. U praksi, međutim, veliki broj poduzeća utvrđuje minimalne zahtjeve koje kandidati trebaju ispunjavati, primjerice završetak određene škole ili dobre ocjene iz pojedinih predmeta.

Trajanje: Ovisno o pojedinom zanimanju s formalnom izobrazbom, dualno obrazovanje traje između 2 i 3,5 godine. Prethodno završeno školovanje i napredak tijekom obrazovanja mogu utjecati na skraćivanje ili produljenje strukovnog obrazovanja.

Strukovno obrazovanje u poduzeću: Vježbenik u poduzeću uobičajeno radi tri do četiri dana tjedno i tu izučava svoje praktične, odnosno zanatske vještine. Za svako se zanimanje u okvirnom obrazovnom planu određuju sadržaji koje treba usvojiti.

Obrazovanje u strukovnoj školi u dualnom obrazovanju: Pored angažmana u poduzeću u kojem se provodi strukovno osposobljavanje, vježbenici/naučnici također pohađaju strukovnu školu u dualnom obrazovanju 8 do 12 nastavnih sati tjedno. Nastavni planovi variraju ovisno o zanimanju za koje se osposobljava i saveznoj pokrajini u kojoj se stječe dualno obrazovanje. Nastava je podijeljena na stručno-teoretske sadržaje koji su posebno prilagođeni određenom zanimanju te na opće sadržaje. U općem dijelu nastavni plan primjerice uključuje njemački jezik, politiku, vjeronauk i tjelesni odgoj.

Završetak dualnog obrazovanja: Tijekom dualnog obrazovanja u pravilu se održavaju dva važna ispita koje vježbenik mora položiti: međuispit koji se polaže u sredini ciklusa obrazovanja i služi kao pokazatelj da je vježbenik ostvario napredak i usvojio dotadašnje sadržaje te završni ispit čijim polaganjem (u obrtništvu je to ispit o naukovanju, „Gesellenprüfung”) završava strukovno obrazovanje.

Međutim, sam završetak strukovnog obrazovanja i diploma u džepu ne mora značiti kraj izobrazbe. U brojnim područjima djelatnosti može se nastaviti s usavršavanjem, na primjer u obrtništvu se može steći certifikat majstora. Osim toga, postoje razne druge mogućnosti za nastavak obrazovanja, npr. usavršavanja, dodatno obrazovanje ili poslijediplomski studij.

Preduvjeti: Za upis u strukovne škole najčešće je potreban završeni srednji stupanj školovanja (završena realna škola, „Realschulabschluss”). Za neke skupine zanimanja prihvaća se i završena niža srednja škola („Hauptschulabschluss”). Pojedina strukovna obrazovanja imaju preduvjet prethodno obavljene prakse. Neke škole dodatno provode i provjeru sposobnosti.

Trajanje: Školsko strukovno obrazovanje u pravilu traje od jedne do tri godine.

Stručna praksa (u poduzeću): Važan sastavni dio školskog strukovnog obrazovanja je stručna praksa u poduzeću. Nju se obavlja određenim danima u tjednu ili u neprekinutom nizu tijekom duljeg razdoblja
Pritom se teoretski dio nadopunjuje kroz tri ili više praksi u različitim poslovnim organizacijama. Prije svega u sektoru zdravstva škole za potrebe obavljanja praksi surađuju s određenim ustanovama ili su čak direktno priključene bolnicama. Cilj je pritom da teoretsko znanje bude provedeno u praksi.

Završetak školskog strukovnog obrazovanja: Pohađanjem strukovne škole u trajanju od jedne do dvije godine stječe se „osnovno strukovno obrazovanje”. Ako strukovni program traje dvije do tri godine, na kraju se stječe kvalifikacija „strukovnog obrazovanja“. Učenici koji završavaju školsko strukovno obrazovanje u pravilu stječu priznati stupanj obrazovanja (npr. državno certificirani asistent za informatiku, državno certificirani ekonomist ili državno certificirani socijalni radnik).
Ovisno o strukovnoj školi i saveznoj pokrajini tijekom školskog strukovnog obrazovanja može se naknadno završiti srednji stupanj školovanja (završetak realne škole) ili čak polagati ispit zrelosti za upis na visoku strukovnu školu (strukovna matura).