Office for the Equal Treatment of EU Workers

Mirovina

Zakonsko mirovinsko osiguranje dio je njemačkog sustava socijalnog osiguranja i služi financijskom osiguravanju zaposlenika za životnu dob nakon prestanka dohodovne aktivnosti. Razdoblja osiguranja stečena u drugim zemljama uzimaju se u obzir za ostvarivanje prava na mirovinu.

1. Zakonsko mirovinsko osiguranje

Kao radnik u pravilu ste uključeni u zakonski obvezno mirovinsko osiguranje. Mirovinsko osiguranje obuhvaća različite usluge:

  • Mirovina služi financijskom osiguravanju sredstava za životnu dob kada više ne primate dohodak od rada. Za odlazak u starosnu mirovinu morate navršiti određene godine života kao i određeni mirovinski staž.
  • Na temelju mirovinskog osiguranja pruža vam se financijska potpora i u razdobljima smanjenih primanja tijekom vašeg radnog vijeka, to znači kada zbog bolesti ili invaliditeta više niste ili ste samo djelomično radno sposobni. Tada imate pravo na usluge rehabilitacije kako biste ponovno bili radno sposobni ili pravo na mirovinu zbog smanjene sposobnosti zarađivanja kada zbog svog zdravstvenog stanja u dogledno vrijeme više nećete moći raditi ili ćete moći raditi samo u ograničenoj mjeri.
  • Osim toga, mirovinsko osiguranje nudi kompleksnu obiteljsku mirovinu koju nasljeđuju članovi obitelji. Mirovina se tako isplaćuje udovicama i udovcima te siročadi preminulog osiguranika.

Za primanje redovne starosne mirovine za osobe koje su rođene do 1946. godine u obzir se uzima navršena 65. godina života. Za osobe koje su rođene nakon 1946. godine granica za starosnu mirovinu postupno se povećava na 67. godinu života. Od 2029. godine ta će se dobna granica primjenjivati na sve osobe rođene nakon 1964. godine. Međutim, zakonsko mirovinsko osiguranje predviđa i druge oblike starosne mirovine koji uz određene uvjete, primjerice u slučaju teške invalidnosti i/ili višegodišnjeg uplaćivanja doprinosa u zakonsko mirovinsko osiguranje, omogućuju raniji odlazak u mirovinu.

Osnovno pravilo u mirovinskom osiguranju glasi: ako uplaćujete više doprinosa i u duljem razdoblju i što su ti doprinosi veći, bit će kasnije i veći iznos vaše mirovine. Pored razdoblja uplaćivanja doprinosa iz dohotka od rada, u obzir se može uzeti i vrijeme u kojem su odgajana djeca ili vrijeme skrbi za članove obitelji. Osim toga, u obzir će se uzeti i razne okolnosti (na primjer programi školovanja) u kojima nije postojala obveza plaćanja doprinosa.

2. Razdoblja osiguranja u drugim zemljama

Ako ste bili zaposleni u drugim zemljama EU-a, na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj, razdoblje osiguranja koje ste navršili u ovim zemljama članicama, uzet će se u obzir za ispunjenje mirovinskog staža. Međutim, svaka od navedenih država uplaćivat će zasebnu mirovinu čim navršite starosnu dob za odlazak u mirovinu.

Pozor: Imajte na umu da je zakonska mirovina niža od primanja koje ste ostvarivali dok ste bili zaposleni. Kako biste održali svoj životni standard i u starosti, trebali biste se pobrinuti da, pored zakonskog mirovinskog osiguranja, dobivate i dodatnu mirovinu koju vam uplaćuje poduzeće/tvrtka u kojem radite („betriebliche Rente”) i/ili da sami dodatno uplaćujete u privatno mirovinsko osiguranje.

Ako ste radili u jednoj ili više zemalja EU-a, na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj, vrijedi sljedeće pravilo: Svaka zemlja u kojoj navršeno razdoblje osiguranja iznosi više od godinu dana, isplaćivat će vam zasebnu mirovinu čim navršite starosnu dob za umirovljenje dotične zemlje. Visina mirovine ovisit će o navršenom razdoblju osiguranja pojedine zemlje. Za ispunjenje uvjeta za pravo na mirovinu u obzir se uzimaju sva razdoblja osiguranja navršena u dotičnim zemljama. Za rješenje o mirovini dotične zemlje dobit ćete sažetu obavijest (dokument P1). Ovu obavijest izdaje nositelj mirovinskog osiguranja kod kojeg ste predali zahtjev za mirovinu.

3. Zahtjev za mirovinu

Zahtjev za mirovinu podnosite u zemlji u kojoj živite, osim ako tamo niste nikada radili. U tom slučaju zahtjev podnosite u zemlji u kojoj ste posljednji puta uplaćivali mirovinsko osiguranje. Ako u jednoj zemlji podnesete zahtjev za mirovinu, on će vrijediti za sve zemlje u kojima ste navršili razdoblja osiguranja.

Mirovinu ćete primati neovisno o tome u kojoj od navedenih zemalja boravite.

Savjet: Na što treba obratiti pozornost prilikom podnošenja zahtjeva za mirovinu možete saznati ovdje.

4. Liječničke usluge

U zemlji u kojoj živite imate također pravo na liječenje u slučaju bolesti.

Primjer: Mirovinu primate iz Portugala i tamo ste osigurani, ali živite u Njemačkoj. Usluge liječenja možete tada koristiti i u Njemačkoj, ali se prethodno trebate prijaviti u njemačku ustanovu zdravstvenog osiguranja. Za prijavu vam je potreban obrazac (potvrda S1) koju izdaje vaše osiguravajuće društvo za zdravstveno osiguranje u Portugalu. Daljnje informacije na temu zdravstvenog osiguranja i liječničkih usluga možete pronaći ovdje.

5. Dodatne informacije

Informacije možete pronaći i na stranici Njemačkog mirovinskog osiguranja u rubrici Mirovina i inozemstvo. Tamo možete preuzeti/skinuti (download) i brošuru „Život i rad u Europi” .

Česta pitanja i odgovori (FAQ) – Mirovina

Kao radnik u pravilu ste uključeni u zakonski obvezno mirovinsko osiguranje. Mirovinsko osiguranje obuhvaća različite usluge:

  • Mirovina služi osiguravanju financijskih sredstava za životnu dob kada više ne primate dohodak od rada. Za odlazak u starosnu mirovinu morate navršiti određene godine života kao i određeni mirovinski staž.
  • Na temelju mirovinskog osiguranja pruža vam se financijska potpora i u razdobljima smanjenih primanja tijekom vašeg radnog vijeka, to znači kada zbog bolesti ili invaliditeta više niste ili ste samo djelomično radno sposobni. Tada imate pravo na usluge rehabilitacije kako biste ponovno bili radno sposobni ili pravo na mirovinu zbog smanjene sposobnosti zarađivanja kada zbog svog zdravstvenog stanja u dogledno vrijeme više nećete moći raditi ili ćete moći raditi samo u ograničenoj mjeri.
  • Osim toga, mirovinsko osiguranje nudi kompleksnu obiteljsku mirovinu koju nasljeđuju članovi obitelji. Mirovina se tako isplaćuje udovicama i udovcima te siročadi preminulog osiguranika.

Za primanje redovne starosne mirovine za osobe koje su rođene do 1946. godine u obzir se uzima navršena 65. godina života. Za osobe koje su rođene nakon 1946. godine granica za starosnu mirovinu postupno se povećava na 67. godinu života. Od 2029. godine ta će se dobna granica primjenjivati na sve osobe rođene nakon 1964. godine. Međutim, zakonsko mirovinsko osiguranje predviđa i druge oblike starosne mirovine koje uz određene uvjete, primjerice u slučaju teške invalidnosti i/ili višegodišnjeg uplaćivanja doprinosa u zakonsko mirovinsko osiguranje, omogućuju raniji odlazak u mirovinu.

Osnovno pravilo u mirovinskom osiguranju glasi: ako uplaćujete više doprinosa i u duljem razdoblju i što su ti doprinosi veći, bit će kasnije i veći iznos vaše mirovine. Pored razdoblja uplaćivanja doprinosa iz dohotka od rada, u obzir se može uzeti i vrijeme u kojem su odgajana djeca ili vrijeme skrbi za članove obitelji. Osim toga, u obzir će se uzeti i razne okolnosti (na primjer programi školovanja) u kojima nije postojala obveza plaćanja doprinosa.

Ako ste bili zaposleni u drugim zemljama EU-a, na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj, razdoblje osiguranja koje ste navršili u ovim zemljama članicama, uzet će se u obzir za ispunjenje mirovinskog staža. Međutim, svaka od navedenih država uplaćivat će zasebnu mirovinu čim navršite starosnu dob za odlazak u mirovinu.

Pozor: Imajte na umu da je zakonska mirovina niža od primanja koje ste ostvarivali dok ste bili zaposleni. Kako biste održali svoj životni standard i u starosti, trebali biste pored zakonskog mirovinskog osiguranja dodatno uplaćivati i strukovno i/ili privatno mirovinsko osiguranje.