Kao tražitelj zaposlenja možete se prijaviti u agenciju za zapošljavanje i u slučaju kada već imate posao, ali želite promijeniti radno mjesto. Dobit ćete savjetovanje u vezi s mogućnostima zapošljavanja na tržištu rada kao i informacije o slobodnim radnim mjestima.

Sljedeći pokazatelji upućuju na to da je ponuda određene agencije za posredovanje zapošljavanja vjerojatno sumnjiva:

• Traže vas da unaprijed platite naknadu za uslugu posredovanja. Troškovi za određene usluge posredničkih agencija su opravdani, npr. za ovlašteni prijevod potrebne dokumentacije, prijevozni troškovi i sl. Ali ne morate plaćati troškove koji nisu prihvatljivi. Također ne morate ništa plaćati unaprijed.
• Rekli su vam da ste za pribavljanje potrebnih papira dužni platiti agenciji određeni iznos.
• Ne smijete sami stupiti u kontakt s poslodavcem. Nisu vam dali adresu poslodavca ni njegov puni naziv.
• Nemate ugovor o radu ni točne informacije o poslu koji biste trebali obavljati.
• Nemate informacije o smještaju i prehrani.

Informacije o agencijama za posredovanje zapošljavanja možete dobiti i u nadležnoj instituciji za zapošljavanje u svojoj matičnoj zemlji. Ako se radi o njemačkoj agenciji za zapošljavanje, informirajte se na stranicama Središnjeg ureda za posredovanje u inozemnom i stručnom zapošljavanju (ZAV)

Pored traženja posla i strukovne edukacije sebi i svojim članovima obitelji možete osigurati podršku (financijsku pomoć) Savezne agencije za rad u sljedećim područjima:

• profesionalno usmjeravanje,
• strukovna izobrazba,
• strukovno osposobljavanje, također i za zaposlene,
• profesionalna integracija osoba s invaliditetom.

U različitim fazama na putu do novog posla možete dobiti financijsku pomoć koja pokriva sljedeće troškove:

• troškove osposobljavanja,
• troškove prijevoza za odlazak na razgovor za posao ili dokumentacije u vezi s natječajem za radno mjesto,
• edukaciju za prijavu za radno mjesto,
• poticanje učenja jezika.

Ostale informacije o pojedinim uslugama možete pronaći na stranicama Savezne agencije za rad.

Ako radite u nekoj drugoj državi EU-a, s vama i s vašom obitelji se mora postupati kao i s vašim kolegicama i kolegama koji su državljani te zemlje. Načelom jednakog postupanja zabranjena je ne samo otvorena diskriminacija, već su zabranjene i sve odredbe uslijed kojih biste vi indirektno bili dovedeni u nepovoljan položaj. Primjerice, ako se u slučaju nekoga radnog mjesta postavljaju zahtjevi kojima stranci u pravilu teže mogu udovoljiti nego Nijemci, a takvi zahtjevi nisu nužni za taj posao. Za svoje se pravo da se s vama postupa jednako možete izboriti na sudu.

Sloboda kretanja radnika spada u temeljne slobode EU-a.
Njome je građanima iz 27 zemalja EU-a, kao i onima iz Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, omogućeno zapošljavanje u jednoj od tih zemalja bez radne dozvole.

Sloboda kretanja radnika također se odnosi na članove obitelji građana navedenih zemalja, čak i ako ti članovi obitelji dolaze iz trećih zemalja.

U okviru slobode kretanja radnika imate pravo:

• tražiti posao u nekoj drugoj zemlji,
• raditi u toj zemlji bez radne dozvole,
• stanovati u toj zemlji u navedenu svrhu,
• ostati u toj zemlji i po okončanju radnoga odnosa,
• da se s vama s obzirom na mogućnosti zaposlenja, obrazovanja i stručnog usavršavanja, pristupanje sindikatima, dostupnost stanovanja te na sve druge socijalne i porezne olakšice i uvjete rada postupa jednako kao i s državljanima te zemlje domaćina.

Građani Europske unije na koje se primjenjuje njemačko zakonodavstvo iz područja socijalnog osiguranja imaju jednaka prava i dužnosti kao i Nijemci. S njima se zbog njihova državljanstva ne smije postupati lošije. Ako pravo na neko davanje ovisi o okončanju (navršenju) određenoga razdoblja osiguranja, kao što je to slučaj kod obaveznog njemačkog mirovinskog osiguranja, te pretpostavke moraju ispuniti i građani Unije. Ako razdoblja osiguranja u Njemačkoj nisu dostatna za tamošnje priznavanje prava, u obzir će se uzeti također i ona razdoblja osiguranja koja su navršena u drugim zemljama EU-a, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj. Na taj se način osigurava da se zaštita na temelju osiguranja ne izgubi ili da ne propadne razdoblje osiguranja ako građani Unije odluče raditi u nekoj drugoj zemlji.

O dvama faktorima ovisi koja je zemlja nadležna za vašu socijalnu sigurnost:

• o vašoj situaciji koja se tiče rada (zaposleni ste ili samozaposleni),
• o zemlji vašeg stalnog boravka (ali ne ovisi o vašem državljanstvu).

Ne možete birati koja će zemlja za vas biti nadležna.

Načelno podliježete sustavu socijalne sigurnosti one zemlje u kojoj radite. Dakle, ako dobijete novi posao u Njemačkoj, Njemačka je nadležna za Vas.

Pozor: Kod pograničnih radnika i upućenih radnika na rad u inozemstvo te osoba koje rade u više od jedne zemlje treba voditi računa o specifičnostima.

Više informacija o tome možete naći u smjernicama Europske komisije. Na sljedećem linku smjernice možete preuzeti na jeziku koji vam odgovara. Da biste to učinili, kliknite u donjem dijelu internetske stranice na odgovarajući jezik.

Pozor: Sustavi socijalne sigurnosti razlikuju se od zemlje do zemlje. Informirajte se o tome koja prava i dužnosti vrijede u zemlji koja je za vas nadležna. Ovdje vam dajemo pregled koji se odnosi na sustav socijalne sigurnosti i socijalna davanja u Njemačkoj.

Pregled sustava socijalne sigurnosti u drugim zemljama donosimo ovdje.

Pregled je strukturiran kroz 12 poglavlja (tabela): financiranje, davanja u naravi u slučaju bolesti, novčana davanja u slučaju bolesti, majčinstvo/očinstvo, invalidnost, starost, nadživjele osobe, nezgode na radu i profesionalna oboljenja, obiteljska davanja, nezaposlenost, minimalna socijalna zaštita i dugotrajna skrb.

Radnik je ona osoba koja

• tijekom određenoga vremena
• za drugoga
• prema njegovim uputama
• obavlja poslove
• za koje zauzvrat dobiva plaću.

O pojedinačnom će slučaju ovisiti jesu li ti kriteriji ispunjeni. Ne postoje minimalni zahtjevi u pogledu opsega rada ili plaće za rad. Osobe koje rade skraćeno radno vrijeme ili one s niskim prihodima također mogu biti radnici.

Samozaposlene osobe nisu radnici te se stoga na njih ne primjenjuje sloboda kretanja radnika. Ako je sjedište njihova poduzeća u nekoj drugoj zemlji, njihovo pravo na rad ovdje proizlazi iz slobode pružanja usluga odnosno, ako je sjedište njihovog poslovanja u Njemačkoj, iz slobode poslovnog nastana.

Studenti nisu radnici. No, mogu se smatrati radnicima ako rade uz studiranje.