Opće informacije u vezi s obvezama suradnje, prijave, evidentiranja te drugim obvezama prema njemačkom Zakonu o minimalnoj plaći, Zakonu o upućivanju radnika na rad u inozemstvo te Zakonu o ustupanju radnika čije pridržavanje kontrolira Carinska uprava (financijska inspekcija za suzbijanje rada na crno) možete dobiti u središnjem informacijskom centru Carinske uprave. Podaci za kontakt su:

Središnji informacijski centar
Telefon: 0351 44834-510
e-mail: info.privat@zoll.de
Telefaks: 0351 44834-590

Informacije također možete dobiti u pozivnom centru za pitanja o minimalnoj plaći Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja na broj telefona: 030/60 28 00 28.

Navedene službe nisu u mogućnosti pružiti detaljno savjetovanje u konkretnom slučaju. Ako trebate takvo individualno savjetovanje zbog konkretnog problema, možete se obratiti odvjetniku. Druga je opcija zatražiti pomoć u savjetovalištima Saveza njemačkih sindikata (DGB) "Fer mobilnost". Naše pretraživanje savjetovališta može vam pomoći u pronalasku savjetovališta u vašoj blizini.
Središnji ured za kontakt u vezi s ovim projektom nalazi se u Berlinu:

Faire Mobilität (fer mobilnost)
DGB, Keithstr. 1–3, 10787 Berlin
Osoba za kontakt
Dominique John
e-mail mobilitaet@dgb.de
Telefon (+49) 030 – 21 240 540
Dodatne informacije o projektu možete pronaći na internetskoj stranici:
http://www.faire-mobilitaet.de/

Pitanje jeste li samostalno zaposleni ili radite u okviru radnog odnosa ne ovisi samo o nazivu radnog mjesta u vašem ugovoru, već i o tome kako su definirani vaši poslovi i na koji način ih obavljate. O radnom je odnosu riječ ako je osoba (radnik) u službi druge osobe (poslodavca) obvezna izvršavati poslove u skladu s uputama druge osobe i u odnosu osobne podređenosti. Pravo davanja uputa može uključivati sadržaj, provođenje, vrijeme i mjesto obavljanja posla. Poslove u skladu s uputama izvršava osoba koja u suštini ne može samostalno određivati svoje poslove ili radno vrijeme. Kako bi se utvrdilo radi li se u konkretnom slučaju o radnom odnosu, potrebno je sveobuhvatno razmotriti sve okolnosti.

Da je riječ o radnom odnosu, prepoznat ćete na primjer prema sljedećim kriterijima:

• izvršavate upute druge ugovorne strane,
• ne možete sami odrediti kada ćete i gdje raditi,
• nemate vlastite poslovne prostore, već radite isključivo u prostorijama društva, u skladu s poslovnim procedurama,
• imate samo jednog nalogodavca,
• vaš se rad obračunava po satu.

Ako niste sigurni je li u vašem slučaju riječ o radnom odnosu, zatražite odgovarajuće savjetovanje. Naime, velika je razlika ako radite kao radnik ili ako obavljate samostalnu djelatnost: ako se ispostavi da zapravo imate status radnika, vaš će poslodavac morati za prethodna razdoblja izvršiti uplatu svih dospjelih doprinosa socijalnog osiguranja (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj dugotrajne bolesti ili nemoći, osiguranje za slučaj nezaposlenosti). Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje u pravilu se odbijaju u visini polovice bruto plaće radnika (doprinosi iz plaće koji idu na teret radnika). S tim morate računati kada tražite priznavanje statusa radnika. Poslodavac, međutim, smije obustaviti doprinose iz plaće koji idu na teret radnika najviše za tri posljednja mjeseca.

U ostalim pitanjima, kao radnik možete od svog poslodavca naknadno potraživati sljedeća prava:

• pravo na redovnu naknadu plaće u slučaju bolesti,
• pravo na plaćeni odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna godišnje,
• zaštitu od otkaza u skladu sa Zakonom o zaštiti od otkaza (Kündigungsschutzgesetz "KSchG") te eventualno u skladu s drugim propisima koji reguliraju pitanje otkaza, a primjenjuju se u korist trudnica i osoba s teškim invaliditetom.

Ako kao samozaposlena osoba izdajete račun, on mora sadržavati sljedeće podatke:

• puni naziv i adresu obrta/društva,
• puni naziv i adresu primatelja računa,
• mjesto i datum,
• vaš porezni broj,
• redni broj računa koji sadrži niz više brojčanih ili slovnih oznaka ili kombinaciju toga i zadaje se jednokratno u svrhu identificiranja računa,
• opseg usluge/djelatnosti,
• neto iznos u eurima,
• stopu poreza na dodanu vrijednost (u pravilu iznosi 19%) te iznos poreza u eurima,
• u slučaju oslobođenja od plaćanja poreza (ako ostvarujete promet koji godišnje ne prelazi 17.500 €) morate na računu staviti napomenu da ste oslobođeni od poreza na dodanu vrijednost,
• datum do kojeg treba biti izvršena uplata,
• potpune i ispravne podatke o banci i računu.

U pojedinim mjesecima zarada smije premašiti 450 eura. Ključno je da, izračunato za trajanje zaposlenosti s nepunim radnim vremenom, prosječna zarada ne prelazi 450 eura mjesečno ili 5.400 eura godišnje.
Ako zaposlenje s nepunim radnim vremenom u gornjem primjeru traje tri mjeseca, s mjesečnim isplatama zarade od 200, 50 i 550 eura, prosječna plaća ostaje ispod 450 eura, što ovdje iznosi 266,66 eura mjesečno (200 € + 50 € + 550 € = 800 € : 3).

Ako imate mini-posao, možete podnijeti zahtjev za izuzećem od plaćanja mirovinskog osiguranja. Zahtjev se mora podnijeti u pisanom obliku poslodavcu koji ga mora proslijediti centru za zapošljavanje u sklopu mini-poslova. Ako se centar za zapošljavanje u sklopu mini-poslova u roku od mjesec dana ne usprotivi, zahtjev za oslobođenjem/izuzećem se odobrava (obavijest o oslobođenju plaćanja ne mora biti izdana).

Zarade na nekoliko poslova s nepunim radnim vremenom zbrajaju se. Na takav način ne smijete premašiti prosječnu ukupnu mjesečnu zaradu od 450 eura.

Ugovor o upućivanju na rad u inozemstvo ne predstavlja samostalni ugovor o radu, već samo nadopunjuje postojeći ugovor o radu na način da se definira vremensko razdoblje za obavljanje poslova u inozemstvu.
Pored toga, ugovorom o upućivanju na rad u inozemstvo mora se odrediti sljedeće:

• koje će zadaće upućena osoba obavljati u inozemstvu,
• kojoj osobi direktno odgovora u inozemstvu,
• kome podnosi izvješća,
• koliko iznosi eventualna dodatna naknada za poslove koji se obavljaju u inozemstvu,
• hoće li poslodavac snositi u cijelosti troškove dodatnog zdravstvenog osiguranja u inozemstvu ili će samo sudjelovati u navedenim troškovima,
• u kojoj će mjeri poslodavac preuzeti troškove preseljenja, putne troškove, trošak smještaja za radnika i članove njegove obitelji te
• pitanje nastavka radnog odnosa nakon povratka s rada u inozemstvu.