Office for the Equal Treatment of EU Workers

Posebni oblici rada

1. Upućeni radnici

O upućenim radnicima govorimo kada poduzeće privremeno obavlja usluge u nekoj drugoj zemlji te u tu svrhu angažira vlastite radnike, odnosno upućuje ih privremeno u drugu zemlju.

Radno pravo

Ako ste sa svojim poslodavcem koji ima sjedište u vašoj matičnoj zemlji sklopili ugovor o radu te ste po njegovom nalogu privremeno upućeni na rad u Njemačku, tada će se u pravilu i dalje primjenjivati radno pravo vaše matične zemlje. Međutim, u određenim slučajevima možete se pozvati na njemačko radno pravo, ako su njemački propisi za vas povoljniji. To se posebice odnosi na

Pozor: Kod upućivanja na rad koja traju dulje od jednog mjeseca poslodavac mora izdati dokument kojim su obuhvaćeni najvažniji uvjeti upućivanja na rad (ugovor o upućivanju). Vodite računa o tome da vam poslodavac uruči ugovor o upućivanju na rad.

Ako ste upućeni na rad u Njemačku i imate problema s poslodavcem čije se sjedište nalazi izvan Njemačke, možete se obratiti nekom od savjetovališta u Njemačkoj koje je specijalizirano za upućivanje na rad.

Pozor: Ako želite sudskim putem ostvariti gore navedene minimalne zahtjeve koji se primjenjuju u Njemačkoj, možete to učiniti pred njemačkim sudovima za radne sporove. Za razliku od toga, potraživanja iz svog ugovora o radu morat ćete tražiti od suda u svojoj matičnoj zemlji

Zakon o socijalnom osiguranju

Ako vaše upućivanje na rad traje maksimalno 24 mjeseca, tada u pravilu i dalje ostajete u sustavu socijalnog osiguranja u zemlji iz koje ste upućeni na rad u inozemstvo. Socijalno osiguranje u matičnoj zemlji dokazuje se potvrdom A1 koju možete dobiti od svog nositelja socijalnog osiguranja.

Kod zdravstvenog osiguranja primjenjuje se posebno pravilo: u slučaju bolesti možete se liječiti također u zemlji u koju ste upućeni na rad (zemlji domaćinu). O tome biste se prije odlaska u inozemstvo trebali raspitati kod nadležne institucije za zdravstveno osiguranje u svojoj matičnoj zemlji. Ovisno o tome boravite li samo privremeno u Njemačkoj ili se vaše središte životnih interesa sada nalazi u Njemačkoj, morate podnijeti zahtjev za izdavanje Europske kartice zdravstvenog osiguranja ili zatražiti obrazac S1.

Europska kartica zdravstvenog osiguranja treba vam ako samo privremeno boravite u Njemačkoj. Na taj vam je način tijekom vašeg boravka u Njemačkoj osigurano potrebno medicinsko liječenje.

Obrazac S1 trebate ako središte svojih životnih interesa sada imate u Njemačkoj. To znači da vaš boravak u Njemačkoj ima trajni karakter, na primjer ako se na dulje vremensko razdoblje preselite u Njemačku zajedno sa svojom obitelji. Obrazac S1 podnosite osiguravajućem društvu za zakonsko zdravstveno osiguranje u Njemačkoj. Na taj način vi i vaša obitelj dobivate punu zdravstvenu zaštitu.

Pozor: Ugovaranje putnog zdravstvenog osiguranja nije potrebno za obavljanje poslova u Njemačkoj.

Također i poreze na plaću isprva uplaćujete u svojoj matičnoj zemlji. Međutim, ako u Njemačkoj radite dulje od 183 dana godišnje, tada svoje porezne obveze podmirujete isključivo u Njemačkoj.

2. Pogranični radnici

Pogranični radnici su zaposlene osobe koje rade u jednoj zemlji Europske unije, a žive u drugoj i pritom se barem jednom tjedno vraćaju u svoje prebivalište.

Takvi pogranični radnici u pravilu podliježu propisima socijalnog osiguranja zemlje u kojoj rade.
Posebne odredbe primjenjuju se u slučaju:

Savjet: Ako kao pogranični radnik radite u Njemačkoj, u pravilu ostvarujete pravo na dječji doplatak te ostala obiteljska davanja njemačke države.

3. Sezonski radnici

Sezonski radnici zapošljavaju se u društvima u kojima je u određeno doba godine kratkoročno potrebna dodatna radna snaga. Za navedeno ćete razdoblje dobiti ugovor o radu na određeno vrijeme.

Radnici koji su zaposleni na određeno vrijeme ne smiju se lošije tretirati od zaposlenika koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Osim toga, prema sezonskim radnicima mora se postupati na isti način kao i prema njemačkim radnicima. To se odnosi na uvjete rada, npr. naknadu za rad, otkaz, radno vrijeme, godišnji odmor i praznike, zaštitu zdravlja te sigurnost na radnom mjestu.
Također, sezonski radnici imaju pravo na zakonsku minimalnu plaću ili eventualno minimalne satnice koje se primjenjuju u određenim sektorima.

Pozor: Od plaće se dijelom odbijaju određeni troškovi. Ako niste sigurni jesu li određeni troškovi za hranu i smještaj ispravno odbijeni od vaše plaće, o maksimalno dopuštenim iznosima možete se informirati na internetskoj stranici Carinske uprave.

Osim toga, imate pravo na dječji doplatak u Njemačkoj ako tijekom svog rada u cijelosti podliježete obvezi poreza na dohodak u Njemačkoj.

4. Čuvanje djece (au pair)

Ako u Njemačkoj obavljate poslove čuvanja djece, načelno se smatrate radnikom u smislu slobode kretanja radnika. Uživate pravo na slobodno kretanje i ostvarujete povlastice iz radničkih prava. Poslovi čuvanja djece (au pair) mogu se također provoditi i u okviru skrbničkog odnosa posebne vrste. U tom slučaju imate pravo na slobodu kretanja kao građanin EU-a koji nema status zaposlene osobe i financira se vlastitim sredstvima za život.

Skrbnički odnos posebne vrste ima sljedeće značajke:

  • Osoba koja radi au pair poslove ne smije biti mlađa od 18 godina kao ni starija od 27 godina.
  • Svrha boravka je prvenstveno učenje jezika te širenja vidika o njemačkoj kulturi.
  • Au pair osoba u dogovorenom vremenskom razdoblju treba biti prihvaćena u obitelji domaćina kao vlastito dijete.
  • Pravila za obostrane obaveze u pogledu radnog vremena, slobodnog vremena i džeparca moraju se utvrditi u pisanom obliku i poštovati.
  • Sudjelovanje u lakšim kućanskim poslovima te čuvanju i odgoju djece, uključujući babysitting (čuvanje djece po satu dok su roditelji odsutni) ne smije biti dulje od 6 sati dnevno i 30 sati tjedno.
  • Au pair osoba ima pravo na najmanje jedan slobodni dan tjedno (koji barem jednom mjesečno treba pasti u nedjelju) te najmanje četiri slobodne večeri u tjednu.
  • Obitelj domaćin mora pored besplatnog smještaja i hrane osigurati i džeparac koji ne smije biti veći od 260 EUR mjesečno.
  • Obitelj domaćin dužna je au pair osobi omogućiti slobodno vrijeme za pohađanje jezičnih tečajeva, vjerske sadržaje, kulturne manifestacije i izlete te s
  • 50 eura mjesečno sudjelovati u troškovima pohađanja tečaja njemačkog jezika.
  • Također, au pair osoba ima pravo na plaćeni odmor od četiri tjedna godišnje (ako radi kraće od godinu dana: dva radna dana za svaki puni mjesec).

Obitelj domaćin mora za au pair osobu sklopiti osiguranje za slučaj bolesti, nesreće, ali također i trudnoće ili poroda.

5. Samozapošljavanje

Ako želite samostalno raditi u Njemačkoj, možete na portalu za samozapošljavanje Saveznog ministarstva za gospodarstvo i energetiku pronaći opširne informacije o pokretanju vlastitog posla. Portal u prvom redu nudi pregled postupka osnivanja društva, potrebnih prijava kao i razne informacije, liste za provjeru i edukativne programe u vezi s temom samozapošljavanja i pokretanja vlastitog posla.

Najvažnija posebna obilježja samozapošljavanja u Njemačkoj su sljedeća:

  • Ako želite obavljati djelatnost slobodnih zanimanja, primjerice raditi kao liječnik, umjetnik ili arhitekt, ne morate prijaviti gospodarsku djelatnost. Međutim, trebali biste se svakako povezati s nadležnom komorom za svoju profesiju te se raspitati o uvjetima za izdavanje eventualno potrebnih dozvola. Kao osoba koja obavlja samostalnu djelatnost morate podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za dodjelu poreznog broja.
  • U obrtništvu također vrijede posebni uvjeti za izdavanje dozvola. Ako želite registrirati poslovni nastan za obrt za koji je potrebno ishođenje dozvole, bit će vam potrebno odobrenje izuzeća da biste se upisali u obrtničku komoru. Ovisno o pravnom obliku društva, morat ćete putem javnog bilježnika upisati društvo u elektronički trgovački registar.
  • Prijava gospodarske djelatnosti
    Ako obavljate gospodarsku djelatnost, morate prvo prijaviti gospodarsku djelatnost nadležnom uredu za prijavu gospodarske djelatnosti. Nadležnost se utvrđuje prema sjedištu vašeg poslovanja, a ne prema vašem mjestu stanovanja. Ovisno o regiji, pristojba koju morate platiti iznosi do 70 €. Nadležni ured za prijavu gospodarske djelatnosti možete pronaći ovdje.
  • Zahtjev za dodjelu poreznog broja
    Porezni broj dobit ćete od Porezne uprave koju će o prijavi vaše djelatnosti obavijestiti ured za prijavu gospodarske djelatnosti. Dokumentaciju za podnošenje zahtjeva dostavit će vam Porezna uprava poštom. Postupak traje otprilike 4 do 6 tjedana.
    Savjet: Ako porezni broj osobno zatražite na Poreznoj upravi, možete značajno skratiti rok čekanja.
  • Računi
    Za svaki izvršeni nalog dužni ste ispostaviti račun.
  • Porezna prijava
    Kao samostalno zaposlena osoba imate obvezu vođenja evidencije o svim primicima i izdacima te svake godine Poreznoj upravi predati poreznu prijavu, neovisno o tome jeste li ostvarili dobit. U protivnom će Porezna uprava sama izvršiti procjenu vaših prometa i ostvarene dobiti što za posljedicu može imati značajnu obvezu naknadne uplate poreza.
  • Zdravstveno osiguranje
    Kao samostalno zaposlena osoba morate se također sami pobrinuti za svoje zdravstveno osiguranje.

Pozor: Ako se vaš radni odnos u nekom njemačkom poduzeću svrstava u kategoriju samozapošljavanja te se tako klasificira, a vi ste zapravo radnik, tada govorimo o "lažnom samozapošljavanju".

Ako se u stvarnosti radi o ovisnom radnom odnosu, na vas će se primjenjivati propisi koji vrijede za radnike. Vaš radni odnos i dalje je važeći te se tretirate kao radnik. Ako nadležno tijelo ili sud utvrde da je vaš radni odnos ovisan, tj. da obavljate nesamostalnu djelatnost, to će imati pravne posljedice.

Ako ste samostalno zaposleni, ali ne ostvarujete dovoljno prihoda za sebe i članove svoje obitelji s kojima živite u zajedničkom kućanstvu, imate pravo na davanja prema drugoj knjizi njemačkog Socijalnog zakonika (SGB II).

Česta pitanja i odgovori (FAQ) – Posebni oblici rada

Ako kao samozaposlena osoba izdajete račun, on mora sadržavati sljedeće podatke:

  • puni naziv i adresu obrta/društva,
  • puni naziv i adresu primatelja računa,
  • mjesto i datum,
  • vaš porezni broj,
  • redni broj računa koji sadrži niz više brojčanih ili slovnih oznaka ili kombinaciju toga i zadaje se jednokratno u svrhu identificiranja računa,
  • obim usluge/djelatnosti,
  • neto iznos u eurima,
  • stopu poreza na dodanu vrijednost (u pravilu iznosi 19%) te iznos poreza u eurima,
  • u slučaju oslobođenja od plaćanja poreza (ako ostvarujete promet koji godišnje ne prelazi 17.500 €) morate na računu staviti napomenu da ste oslobođeni od poreza na dodanu vrijednost,
  • datum do kojeg treba biti izvršena uplata,
  • potpune i ispravne podatke o banci i računu.

Opće informacije u vezi s obvezama suradnje, prijave, evidentiranja te drugim obvezama prema njemačkom Zakonu o minimalnoj plaći, Zakonu o upućivanju radnika na rad u inozemstvo te Zakonu o ustupanju radnika čije pridržavanje kontrolira Carinska uprava (financijska inspekcija za suzbijanje rada na crno) možete dobiti u središnjem informacijskom centru Carinske uprave. Podaci za kontakt su:

Središnji informacijski centar
Telefon: 0351 44834-510
e-mail: info.privat@zoll.de
Telefaks: 0351 44834-590

Informacije također možete dobiti u pozivnom centru za pitanja o minimalnoj plaći Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja na broj telefona: 030/60 28 00 28.

Navedene službe nisu u mogućnosti pružiti detaljno savjetovanje u konkretnom slučaju. Ako trebate takvo individualno savjetovanje zbog konkretnog problema, možete se obratiti odvjetniku. Druga je opcija zatražiti pomoć u savjetovalištima Saveza njemačkih sindikata (DGB) "Fer mobilnost". Naše pretraživanje savjetovališta može vam pomoći u pronalasku savjetovališta u vašoj blizini.
Središnji ured za kontakt u vezi s ovim projektom nalazi se u Berlinu:

Faire Mobilität (fer mobilnost)
DGB, Keithstr. 1–3, 10787 Berlin
Osoba za kontakt
Dominique John
e-mail mobilitaet@dgb.de
Telefon (+49) 030 – 21 240 540
Dodatne informacije o projektu možete pronaći na internetskoj stranici:
http://www.faire-mobilitaet.de/

Pitanje jeste li samostalno zaposleni ili radite u okviru radnog odnosa ne ovisi samo o nazivu radnog mjesta u vašem ugovoru, već i o tome kako su definirani vaši poslovi i na koji način ih obavljate. O radnom je odnosu riječ ako je osoba (radnik) u službi druge osobe (poslodavca) obvezna izvršavati poslove u skladu s uputama druge osobe i u odnosu osobne podređenosti. Pravo davanja uputa može uključivati sadržaj, provođenje, vrijeme i mjesto obavljanja posla. Poslove u skladu s uputama izvršava osoba koja u suštini ne može samostalno određivati svoje poslove ili radno vrijeme. Kako bi se utvrdilo radi li se u konkretnom slučaju o radnom odnosu, potrebno je sveobuhvatno razmotriti sve okolnosti.

Da je riječ o radnom odnosu, prepoznat ćete na primjer prema sljedećim kriterijima:

  • izvršavate upute druge ugovorne strane,
  • ne možete sami odrediti kada ćete i gdje raditi,
  • nemate vlastite poslovne prostore, već radite isključivo u prostorijama društva, u skladu s poslovnim procedurama,
  • imate samo jednog nalogodavca,
  • vaš se rad obračunava po satu.

Ako niste sigurni je li u vašem slučaju riječ o radnom odnosu, zatražite odgovarajuće savjetovanje. Naime, velika je razlika ako radite kao radnik ili ako obavljate samostalnu djelatnost: Ako se ispostavi da zapravo imate status radnika, vaš će poslodavac morati za prethodna razdoblja izvršiti uplatu svih dospjelih doprinosa socijalnog osiguranja (mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj dugotrajne bolesti ili nemoći, osiguranje za slučaj nezaposlenosti). Obvezni doprinosi za socijalno osiguranje u pravilu se odbijaju u visini polovice bruto plaće radnika (doprinosi iz plaće koji idu na teret radnika). S tim morate računati kada tražite priznavanje statusa radnika. Poslodavac, međutim, smije obustaviti doprinose iz plaće koji idu na teret radnika najviše za tri posljednja mjeseca.

U ostalim pitanjima, kao radnik možete od svog poslodavca naknadno potraživati sljedeća prava:

Ugovor o upućivanju na rad u inozemstvo ne predstavlja samostalni ugovor o radu, već samo nadopunjuje postojeći ugovor o radu na način da se definira vremensko razdoblje za obavljanje poslova u inozemstvu.
Pored toga, ugovorom o upućivanju na rad u inozemstvo mora se odrediti sljedeće:

  • koje će zadaće upućena osoba obavljati u inozemstvu,
  • kojoj osobi direktno odgovora u inozemstvu,
  • kome podnosi izvješća,
  • koliko iznosi eventualna dodatna naknada za poslove koji se obavljaju u inozemstvu,
  • hoće li poslodavac snositi u cijelosti troškove dodatnog zdravstvenog osiguranja u inozemstvu ili će samo sudjelovati u navedenim troškovima,
  • u kojoj će mjeri poslodavac preuzeti troškove preseljenja, putne troškove, trošak smještaja za radnika i njegove članove obitelji te
  • pitanje nastavka radnog odnosa nakon povratka s rada u inozemstvu.